Uvo je bolno na dodir, otečeno, a može biti i gnoja i neprijatnog mirisa – simptomi su upale spoljašnjeg uva ili u narodu poznatog kao plivačko uvo.
U letnjim mesecima ove tegobe su učestalije jer se javljaju nakon kontakta sa vodom, kao što je plivanje u bazenu ili moru. Upalu mogu izazvati bakterije ili gljivice iz tog razloga plivačima se savetuje ukapavanje antiseptičkih kapi po izlasku iz bazena. Međutim, i akutna upala srednjeg uha u ovom periodu se češće javlja u dečjem uzrastu. Najčešće se javlja kod dece od šest meseci do pet godina starosti, ali mogu biti zahvaćene i sve ostale starosne grupe. Često se javlja kao komplikacija respiratornih infekcija gornjih disajnih puteva, zbog slabije prohodnosti nosa i Eustahijeve tube, te pojačane sekrecije iz nosa. Najčešći uzročnici su virusne infekcije koje se komplikuju bakterijskom superinfekcijom (Streptokok, Hemofilus).
Simptomi su isti i kod dece i kod odraslih. Bol u uvu je dominantni simptom akutne upale uva, mogu je pratiti povišena temperatura, curenje gnojavog sadržaja iz uva, ali i simptomi infekcije gornjih disajnih puteva, kao što je sekrecija iz nosa, začepljenost nosa, glavobolja, kašalj. Komplikacije su retke ukoliko se upala uva pravilno leči. Najčešća su zapaljenja mastoidne kosti (kost iza uva) koja, ukoliko ne prolazi na intenzivnu antibiotsku terapiju u prvih 24 sata, tretira se hirurški. Druge komplikacije su ređe.
– Kod mlađe dece akutna upala srednjeg uha može biti i bez karakterističnih simptoma. Dete može biti samo razdražljivo. Sama prisutnost bola u uhu nije dovoljna za postavljanje dijagnoze upale, već je to potrebno potvrditi otoskopskim pregledom, odnosno potrebno je utvrditi crvenilo ili izbočenost bubne opne. Ukoliko je u slušnom kanalu prisutan cerumen (ušna smola), potrebno je da se kanal očisti ispiranjem. Ispiranje se vrši toplim rastvorom tropostotne borne kiseline. Ukoliko je u kanalu prisutan gnoj, neophodno ga je očistiti, najčešće aspiracijom pod mikroskopom – objašnjava dr Ljiljana Čvorović, otorinolaringolog u Kliničkom centru Srbije.
Dijagnostikovanje se radi otorinolaringološki pregledom, jer su retko u krvnoj slici povišeni leukociti. U zavisnosti od vrste infekcije ispituju se i limfociti ili granulociti, uzima se bris nosa i guše, a u slučaju curenja uva i bris uva.
– Postoje dva stava u lečenju akutnih upala srednjeg uva. Pored dekongestantskih kapi za nos i analgetika koji su obavezni, postavlja se pitanje da li je potrebno uključiti i antibiotik. Međutim, u Srbiji postoji preporuka da se antibiotici koriste. Akutne upale srednjeg uva sa gnojenjem iz uva se uvek leče antibioticima sistemskim i lokalnim u uvo, uz dekongestantske kapi u nos – ističe dr Čvorović.
Upala srednjeg uva
Druga priča je hronična upala srednjeg uha. To je ozbiljno oboljenje koje se uvek leči hirurškom intervencijom. Pored dugogodišnjeg povremenog curenja uva, karakteriše ga i gubitak sluha. Kod hronične upale, uvo skoro nikada ne boli. Hronična upala srednjeg uva može dati veliki broj ozbiljnih komplikacija i zato se uvek hirurški leči kada se dijagnostikuje, kaže dr Čvorović.
Saveti za akutnu upalu uva
Šta se sme
– Popiti analgetik
– Topla suva obloga preko uva
– Hitna poseta ORL lekaru kod curenja krvi ili gnoja iz uva
– Obratiti se lekaru ukoliko se primeti crvenilo i otok iza uva
Šta se ne sme sipati u ušni kanal
– Vruće ulje
– Kantarionovo ulje
– Čuvarkuće
– Beli luk
izvor:blic.rs