Dojilje mogu, bez straha, da konzumiraju sve vrste hipoalergenskih namirnica. Ukoliko postoji porodična predispozicija za alergije, potrebno je da iz ishrane izbace sve namirnice za koje se zna da izazivaju alergiju (jagode, morski plodovi, čokolada, kikiriki, maline, soja…).
Vitaminski dodaci se mogu uzimati, ali isključivo po savetu lekara. Uzimanje gvožđa može da bude povezano sa pojavom grčeva kod bebe. Ishrana dojilja, odnosno dijeta za dojilje protiv grčeva, sprovodi se prva dva do tri meseca.
Šta dojilja ne sme da konzumira?
Takozvana “colic-free” dijeta zasniva se na tezi da belančevine iz kravljeg mleka izazivaju grčeve kod beba, te se dojiljama zabranjuje da konzumiraju tu vrstu mleka i mlečnih proizvoda.
Adekvatan unos tečnosti (voda, blagi čajevi i prirodni voćni sokovi) veoma je bitan za uspostavljanje i održavanje laktacije. Majkama se savetuje da češće piju čajeve od kamilice, listova melise, koprive, anisa i komorača. Ova biljna kombinacija podstiče stvaranje mleka, ali je efikasna i kod ublažavanja grčeva, jer se izlučuje u majčino mleko. Dokazano je da pomaže i kod oslobađanja gasova iz debelog creva.
Međutim, povećanje ili smanjenje unosa vode ili tečnosti ne utiče na količinu proizvedenog mleka. U slučaju smanjenog unosa tečnosti, smanjuje se izlučivanje vode preko bubrega, ali ne i količina izlučenog mleka. Pojava tamne mokraće jakog mirisa ukazuje na nedovoljan unos tečnosti. Veće količine kafe, čaja i alkoholnih napitaka, strogo treba izbegavati.
Zabranjene namirnice:
– kravlje mleko i mlečni proizvodi
– suvo jezgrasto voće (orah, kikiriki, lešnik, badem, indijski orah, pistaći)
– pasulj i sočivo
– vruć hleb
– alkoholna i gazirana pića
– začinske biljke intenzivnog mirisa (beli i crni luk)
– povrće bogato celulozom (kelj, kupus)
Reakcije deteta na majčinu ishranu
Iako ne treba unapred ograničiti unos hrane, neka su deca zaista osetljiva na majčinu ishranu. Majka posebno treba biti pažljiva ako u porodici postoji istorija alergije na određenu namirnicu pa je bitno konzumirati je sa oprezom. Neki od simptoma koji mogu upućivati na preosetljivost deteta na namirnicu iz majčine ishrane su osip, ekcem, nadražena guza, suva koža, teško disanje ili astma, simptomi slični prehladi, crvene oči koje svrbe ili peku, infekcija uha, nervoza, grčevi, povraćanje ili proliv, zatvor, zelene stolice u kojoj ima sluzi ili krvi.
Detetova reakcija će biti jača ukoliko je osetljivije na hranu ili ako je majka pojela veću količinu. Reakcije se mogu očitati unutar nekoliko minuta, ali je češće da će do njih doći između 4 i 24 sata od kad je majka hranu konzumirala. Ako je dete preosetljivo na hranu koju majka stalno konzumira, dete će verovatno stalno pokazivati simptome preosetljivosti.
Nakon što je majka iz svoje ishrane izbacila spornu namirnicu, simptomi kod deteta bi se trebali povući unutar 5 do 7 dana, ali može proći i duže, do nekoliko nedelja. Nekoj se deci simptomi čak pogoršaju sedam dana pre nego što se počnu povlačiti.
Kako bi se utvrdilo da je dete zaista reagovalo na određenu namirnicu, majka je nakon nekog vremena ponovo može konzumirati. Ako dete nema sličnu reakciju, verovatno nije preosetljivo na tu namirnicu. Ako ipak slično reaguje, majka može biti prilično sigurna da je dete preosetljivo pa bi namirnicu trebala izbegavati dok dete ne bude nešto starije, a ponekad čak i dok god majka doji. Ako je dete jako reagovalo, majka može odlučiti da ne želi utvrditi preosetljivost, ako će se reakcija ponoviti i jednostavno će izbegavati spornu namirnicu. Ako je detetova reakcija blaga, majka može ograničiti unos namirnice, ali ne je i potpuno izbaciti iz ishrane. Većina dece preraste preosetljivost kroz nekoliko meseci, do godine dana, iako neka alergija na hranu može potrajati i duže.
PROČITAJTE I OVE TEKSTOVE
- ŠTA TREBA DA ZNATE : Voda za bebu i mamu dojilju
- ISTRAŽIVANJA : Trudnice i dojilje najviše goji baš ovo
- Evo kako možemo da pratimo koliko je mleka beba popila tokom dojenja