Prvo odvajanje od roditelja je jako teško i za roditelje i za dete i ne može da prodje bez suza .
Polazak u vrtić unosi veliku promenu u detetov život. Iz sigurne i poznate okoline dete dolazi u novu i nepoznatu, a brigu o njemu preuzimaju osobe koje mu nisu bliske. I dok će ih s jedne strane novina privlačiti, biti zanimljiva i pozivati ih na istraživanje, istodobno će donositi i određenu nelagodu, oprez, možda strah ili odbijanje.Detetu je teško razumeti zbog čega dolazi do promene i zbog čega se mora odvojiti od njemu bliskih i važnih osoba. Stoga je dolazak u novu i nepoznatu sredinu za dete sigurno određeni stres i nelagoda.
Vreme prilagođavanja
Detetu je potrebno vreme kako bi se prilagodilo na boravak u vrtiću, upoznalo nove ljude i okolinu, steklo sigurnosti i poverenje u njih. Potrebno mu je određeno vreme kako bi se priviknulo na odvojenost od roditelja, upoznalo drugu decu i priviknulo se na boravak u grupi, i prihvatilo novu rutinu i ritam života.
Vreme prilagođavanja specifično je za svako dete. Ono zavisi o detetovoj dobi, njegovom temperamentu I iskustvima koje je imalo do tada: je li se do sada odvajalo, je li imalo kontakt s većim brojem dece, je li bilo bolesno ili imalo druga stresna iskustava u životu.
Detetovo prilagođavanje će zavisiti i od roditelja, odnosno od stavova koje imaju prema detetovom polasku u vrtić, kao i od odnosa koji imaju s decom.
Manjem broju dece trebaće malo duže razdoblje za prilagođavanje, otprilike jedan mesec, no i ona će se uspešno prilagoditi novonastaloj situaciji.
“Pokažite detetu da ste ponosni što je dovoljno veliko da može ići u jaslice ili vrtić i biti onde bez vas.”
Koje su moguće detetove reakcije prilikom polaska u vrtić?
U razdoblju privikavanja na boravak u vrtiću pojedina deca neće pokazivati nikakve reakcije na promenu sredine i novu okolinu, a druga će možda svoju nelagodu izražavati vrlo burnim reakcijama i izraženim problemima na fiziološkom (npr. problemi s hranom ili spavanjem) ili emocionalnom planu (npr. plakanje, frustracija, ljutnja, agresivnost). Određena količina nelagode smatra se normalnom i očekivanom za detetovu dob i situaciju u kojoj se dete našlo.
Deca u dobi od jedne godine najčešće će na odvajanje i novu okolinu reagovati neutešnim plakanjem, odbijanjem kontakta, biće povučena ili se neće odvajati od svoje cicle, ćebenceta ili igračke.
Možda će imati problema s hranom ili poteškoća sa spavanjem.
Neka deca reagovaće regresivnim ponašanjem odnosno vratiće se na ponašanja koja su već prerasla. Tako će na primer dete češće puzati – iako već zna hodati.
Deca u dobi od godinu i po do dve, pored plakanja i odbijanja komunikacije, često će izražavati ljutnju i burno reagovati prilikom rastanka s roditeljima.
Deca u dobi od tri do pet godina možda neće toliko pokazivati svoje emocije, poslušno će doći u vrtić, ali se neće uključivati u aktivnosti, komunicirati s vaspitačima i/ili decom niti se igrati s njima. Možda će veći deo dana provesti ćuteći, u nekom kutku sobe, držeći se neke svoje igračke ili nekog drugog predmeta, pitajući stalno kada će doći mama i tata.
Neka deca ove dobi mogu burno reagovati u odnosu s drugom decom, vaspitačima ili roditeljima; mogu udarati drugu decu, glasno plakati, protestovati ili se grčevito držati roditelja.
Kod neke će se dece reakcije pojaviti odmah, a kod neke tek kasnije.
Ako dete pokazuje neuobičajene probleme prilikom odlaska na spavanje ili hranjenja, zlovolju prilikom ostanka u vrtiću, ako je razočarano, uplašeno, vidljivo nezadovoljno, neraspoloženo, preterano povučeno ili s izraženim problemima u ponašanju, ako izgleda kao da pati ili je dugotrajno umorno ili iscrpljeno, potrebno je istražiti o čemu se radi i potražiti stručnu pomoć.
To su znakovi koji nam govore da je detetu prilagođavanje previše stresno i ne napreduje dobro. Ako dete pokazuje neke blaže promene u ponašanju, ali one traju duže od mesec dana, takođe je dobro potražiti stručnu pomoć.
Kako pripremiti dete za polazak u vrtić?
Svoje dete možete početi pripremati za vrtić nekoliko nedelja pre polaska. Svaki razgovor i pripremu prilagodite detetovoj osobnosti i dobi.
Evo 7 saveta
1. Pokažite detetu da ste ponosni što je dovoljno veliko da može ići u jaslice ili vrtić i biti tamo bez vas.
2. Prikažite detetu vrtić na pozitivan način. Pričajte mu o vrtiću kao zanimljivom i zabavnom mestu gde će se igrati, upoznati nove prijatelje. Pričajte mu o raznim aktivnostima u koje će biti uključeno. Pričajte pozitivno i optimistično, ali realno! Čitajte knjige o deci koja idu u vrtić, razgovarajte o braći i sestrama, vršnjacima, koji već idu u vrtić.
3. Dovedite dete u vrtić i pre nego što krene s prilagođavanjem, pokažite mu kako vrtić (ili dvorište) izgleda. Neka vidi kako se deca u njemu igraju.
4. Učite dete samostalnosti u hranjenju, oblačenju, održavanju higijene i dajte mu mogućnost izbora. Učite dete da bira između dvu igračaka s kojom će se igrati ili dve majice koju će obući.
5. Učite dete da sarađuje, posprema i deli. Izmenjujte se u nekoj igri čekajući da na vas dođe red (npr. u slaganju kockica ili slagalica). Zajednički obavljajte neke poslove.
6. Ako nemate čvrstu strukturu i porodični raspored, počnite pomalo uvoditi organizaciju u detetov život: odredite vreme kada se jede, kada se čita priča, kada se igra, kada se spava.
7. Omogućite detetu susrete s drugom decom. Uključite ga u igru i druženje s vršnjacima, organizirajte druženje s njima…
izvor:zadovoljna.hr