Iako je opšte mišljenje da badem (lat. Prunus amygdalus) spada u grupu orašastih plodova, on zapravo pripada grupi koštuničavog voća. Badem je oduvek bio vrlo cenjen zbog svojih velikih blagodeti po zdravlje tako da se njegovo gajenje proširilo i po Sredozemlju. U 18. veku španski misionari su ga doneli u Kaliforniju, koja je u međuvremenu postala jedan od najvećih proizvođača badema u svetu.
Postoje dve vrste badema: slatki badem (Prunus amygdalis dulcis) – to je badem koji skoro svakodnevno konzumiramo – i gorki badem (Prunus amygdalis amara).
Gorki badem izgledom je nešto širi i kraći od slatkog, ali je gorak i zato nije jestiv. Međutim gorki badem je odličan izvor vitamina B17.
Ovde će biti reči o slatkom bademu i njegovim brojnim nutricionističkim i zdravstvenim blagodetima.
Bademi su korisna i zdrava namirnica, koja sadrži veliki deo dnevno preporučene količine vitamina, minerala, vlakana i aminokiselina. Sto grama badema sadrži 22g ugljenih hidrata od čega 12g dijetetskih vlakana, što je 49% od dnevne potrebe. Dijetetska vlakna su važna za redovnu probavu te služe kao hrana dobrim bakterijama – probioticima – u našem digestivnom sistemu.
U 100 grama badema nalazi se 21 gram belančevina, što je 42% od dnevne preporučene količine za odraslu osobu. Bademi su bogati zdravim mastima pa tako 100g badema sadrži 49g masti, od kojih su 31g mononezasićene masne kiseline, a 12g polinezasićene masne kiseline. Bademi su sjajan izvor minerala i vitamina. U 100g badema nalazi se:
140% preporučene dnevne količine mangana
75% magnezijuma
60% bakra
50% fosfora
130% vitamina E
51% riboflavina (B2)
PREVENCIJA SRČANOG UDARA
Bademi su bogati mononezasićenim masnim kiselinama. To je tip kiselina koje se nalaze i u maslinovom ulju, a koje su važne u prevenciji srčanog udara. Više je studija potvrdilo da svakodnevno konzumiranje badema dovodi do smanjenja rizika od srčanog udara između 30 i 45%. Prema tim istraživanjima, ako izbacite jedan deo nezdravih, zasićenih masnoća iz mesa i mleka i zamenite ih odgovarajućim količinama korisnih masti iz badema, rizik od srčanog udara smanjuje se za 45%. Za ovo možda nisu zaslužne samo mononezasićene masne kiseline, već njihova kombinacija sa vitaminom E i mineralima kojima je badem izuzetno bogat. Takođe, dokazano je da navedena kombinacija masnih kiselina, vitamina i minerala u bademima pomaže u smanjenju loših, LDL masti za 8 do 12%.
KONTROLA ŠEĆERA U KRVI
Nekoliko istraživanja je napravljeno s ciljem da se utvrdi uticaj badema na nivo šećera u krvi. Kao što je poznato, ishrana koja se temelji na namirnicama koje imaju visok glikemijski indeks, poput šećera i belog brašna, snažno podiže nivo šećera u krvi. Konstantna ishrana takvim tipom namirnica jedan je od uzroka dijabetesa. Istraživanja su pokazala da konzumacija 60 do 90g badema dnevno zajedno s hranom visokog glikemijskog indeksa smanjuje glikemijski indeks obroka i nivo šećera u krvi. Drugim rečima, badem koriguje naglo povećanje šećera u krvi i negativne posledice po organizam koje ono donosi.
ANTIOKSIDANSI U BADEMU
Današnji nezdrav način života stvara u organizmu slobodne radikale. Oni su u zadnje vreme prepoznati kao uzročnik sve većeg broja oboljenja pa i onih najtežih – malignih. Da biste smanjili količinu slobodnih radikala i štetu koju oni nanose, potrebni su vam antioksidansi. Vitamin E je jedan od antioksidansa koji će vam u tome pomoći, a badem sadrži velike količine tog vitamina. 100g badema donosi čak 131% dnevnih potreba za vitaminom E. Kožica badema sadrži 20 flavonoida, koji deluju zajedno sa vitaminom E i udvostručuju ukupno antioksidativno delovanje badema.
Lekovito dejstvo badema:
- štiti od moždanog i srčanog udara
- deluje bazno na organizam
- reguliše nivo šećera u krvi
- pomaže kod gastritisa
- poboljšava rad nervnog sistema
- smanjuje nivo lošeg kolesterola
- poboljšava moždane funkcije
- štiti od slobodnih radikala
- pomaže mršavljenju
- sprečava nastanak kamena u žuči
- odličan izvor proteina, zdravih masti, vitamina i minerala
Danas nije nikakav problem pronaći bademe. Uglavnom se mogu naći bez ljuske. Ako se dobro čuvaju, to ne bi trebalo da predstavlja nikakav problem. Kod kupovine badema pripazite da se ne savijaju pod pritiskom prstiju i da imaju slatkast miris. Gorak i oštar miris je znak da je badem pokvaren. Čuvajte badem u hermetički zatvorenim posudama na tamnom i hladnijem mjestu. Možete ga čuvati u frižideru, a ako ga stavite u zamrzivač može potrajati i do godinu dana. Bademe možete kupiti oljuštene ili sa kožicom. Kožica sadrži flavonoide i samim tim je vrlo zdrava pa je nemojte izbegavati, osim ako vam ne stvara probleme.
izvor:alternativa-za-vas.com