To su nevoljne kontrakncije materice sa kojima počinje porođaj i koji se tokom porođajnog akta javljaju sa određenom snagom, trajanjem i učestaloscu sve dok se plod i njegovi sastavni delovi ne istisnu iz materične šupljine.
Materični mišić i izvan kontrakcija poseduje izvestan tonus koji se naziva tonus mirovanja i koji predstavlja njegovu prirodnu napetost, odnosno zategnutost mišićnih vlakana i snopova koji grade mišićne slojeve materičnog zida. Tonus mirovanja je oko 4 mmHg. U toku porođajnih kontrakcija bazalni tonus materice znatno se povećava, čak i do 50 mmHg i označava intenzitet trudova.
Porođajne kontrakcije materice se javljaju pri kraju trudnoće, odnosno na početku porođaja mimo volje trudnice, i ona na njihovu pojavu, učestalost, jačinu i trajanje ne može da utiče.
Porođajne kontrakcije materice izazivaju u toku svog trajanja neprijatan osećaj grčenja materičnog mišića, na što mnoge porodilje reaguju kao na bol. Ove kontrakcije imaju za posledicu skraćivanje i dilataciju grlića materice. Kada se to desi završava se i prvo porođajno doba porođaja i započinje drugo, u kome se kroz potpuno proširene porođajne puteve iz materice istiskuje plod u spoljašnju sredinu.
Kontrakcije imaju svoj intenzitet, trajanje i učestalost. U pojedinim fazama porođaja vrednosti ovih kvaliteta se menjaju. U početku porođaja kontrakcije su retke, slabe i kratkotrajne. Javljaju se na pola sata do 20 minuta, traju 10-15 sekundi i porodilja ih oseća kao lako stezanje materice koje polazi od krsta a završava se napred prema simfizi. Sa napredovanjem porođaja kontrakcije su sve češće, sve su jače i sve duže traju.
Pred kraj doba širenja kontrakcije su veoma jakog intenziteta, traju 50-60 sekundi, a javljaju se na 2-3 minuta. U to vreme, odnosno pred samu pojavu napona, žena oseća najjače porođajne bolove. Posle toga, kad se jave naponi, intenzitet trudova popušta da bi se ponovo pojačao u momentu izlaska ploda.
Kod svake kontrakcije zatvoriti oči, diši i zamišljaj more i talase
Kliničko praćenje kontrakcija ima za cilj da ustanovi početak svake kontrakcije, njenu dužinu odnosno trajanje, jačinu i prestanak. U tom pogledu najgrublju orijentaciju, koja je u velikoj meri subjektivna, pruža palpacija materice preko trbušnog zida spolja. Pri tome kontrakcije materice se mogu zapaziti i osetiti stavljanjem volarnog dela šake na trbušni zid porodilje iznad materice. U momentu kada porodilja dobije kontrakciju, lekar ima osećaj tvrdine na trbušnom zidu porodilje. Taj osećaj trajaće sve dok traje kontrakcija i nestaće sa njenim iščezavanjem. Međutim danas se to ne koristi (jedino možete same to da radite da bi pratile kontrakcije i da odvraćate vašu pažnju od mogućih bolova) jer se koristi kardiotokograf, koji zajedno i istovremeno sa kontrakcijama materice registruje i učestalost i kvalitet srčanih tonova ploda.
Porođaj počinje sa prvom kontrakcijom. Uzrok se još tačno ne zna. Navode se mnoga mišljenja kao što su pritisak prednjačećeg dela ploda na donji segment i grlić materice, promena u ravnoteži placentarnih hormona, povećanje odnosno prelazak praga nadražaja materice na uterotonični hormon zadnjg režnja hipofize i dr.
Pripremne kontrakcije materice
Javljaju se nekoliko nedelja pre porođaja, nisu ritmične i obično su bezbolne. Ove kontrakcije učestvuju u formiranju donjeg segmenta materice.
Naponi
To je istovrameno stezanje muskulateure prdnjeg trbušnog zida, struja, karličnog dna i dijafragme. Napon se javlja pri kraju 1. porođajnog doba, usled silaženja i pritiska prednjačećeg dela ploda na zadnji zid vagine tj. debelo crevo, te žena ima osećaj napinjanja sličan onome pri defekaciji (zato se radi klizma). Napon ima za cilj da poveća intraabdominalni pritisak i potpomogne matericu u istiskivanju ploda, a u 3. porođajno doba i placente i ovojaka. Porodilja svojom voljom ne može da izazove niti da spreči pojavu napona, ali može da utiče na njihov intenzitet, tj. može da ih pojačava i oslabljuje. Napon zavisi od građe muskulature prednjeg trbušnog zida (pažnja na gojaznost, kile i mlitavost) i od veličine respiratornog kapaciteta porodilje.