Hrvatska 21. oktobra 2026. ulazi u novu fazu jesenske oralne vakcinacije lisica protiv bjesnoće, a građanima je upućeno jasno upozorenje da tamnosmeđe mamce koji će padati s neba ne diraju golim rukama niti ih nose kući.
Riječ je o jednoj od najvažnijih veterinarsko-zdravstvenih akcija u regiji, programu koji nije zamišljen kao jednokratna intervencija nego kao dugoročna mjera za suzbijanje bolesti koja pogađa divlje i domaće životinje, ali se može prenijeti i na ljude. Bjesnoća se zbog toga već godinama tretira kao ozbiljan javnozdravstveni problem, a uspjeh ovakvih kampanja mjeri se i kroz zaštitu ljudi i kroz smanjenje rizika za cijeli životinjski fond.
U središtu akcije nalazi se jednostavan, ali precizno osmišljen princip: vakcina se ne daje pojedinačno, nego se širi iz zraka preko mamaca namijenjenih lisicama. Upravo zato je cijeli proces planiran tako da obuhvati što šire područje i istovremeno zadrži visoku kontrolu nad distribucijom, praćenjem i procjenom učinka.
Mamci su tamnosmeđi i oblikom podsjećaju na kolačiće, što ih čini prepoznatljivim u prirodi, ali i dovoljno privlačnim lisicama i drugim mesojedima. Uz vakcinu sadrže i marker tetraciklin, koji se kasnije može otkriti u zubima životinja. Taj podatak veterinarima služi kao važan pokazatelj koliko je program zaista obuhvatio ciljanu populaciju i koliko je vakcinacija bila učinkovita u praksi.
Kako se provodi vakcinacija i zašto je važna
Oralna vakcinacija lisica u Hrvatskoj već se godinama provodi iz zraka, jer takav način omogućava da mamci stignu na područja gdje se lisice prirodno kreću i gdje je potrebno postići najveći mogući obuhvat. Raspoređivanje se ne radi nasumično, nego prema mjestima za koja se procjenjuje da imaju veću koncentraciju ovih životinja. Time se povećava vjerovatnoća da će lisice pojesti vakcinu i razviti zaštitu protiv bjesnoće.
Bjesnoća je virusna bolest koja se najčešće prenosi ugrizom ili kontaktom sa pljuvačkom zaražene životinje. Kada se simptomi jednom razviju, šanse za preživljavanje gotovo su nikakve, zbog čega je prevencija presudna. Upravo tu lisice imaju ključnu ulogu: one mogu održavati virus u prirodi i time stvarati stalni rizik za druge životinje, ali i za ljude. Vakcinacijom se taj lanac prekida prije nego što bolest dobije priliku da se širi.
U ranijim područjima Hrvatske gdje je bjesnoća bila učestalija, ovakve kampanje dovele su do osjetnog smanjenja broja zaraženih slučajeva. To je jedan od razloga zbog kojih se program nastavlja iz godine u godinu: cilj nije samo trenutni efekat, nego dugoročno održavanje statusa u kojem je rizik od širenja bolesti sveden na najmanju moguću mjeru.
Logistika cijele operacije zahtijeva visok stepen koordinacije između više institucija. U pripremu su uključeni resori, lokalne vlasti i druge organizacije koje učestvuju u planiranju leta, pokrivanju teritorije i praćenju rezultata. Iako je riječ o akciji koja se javnosti može učiniti jednostavnom, iza nje stoji detaljno planiranje kako bi svaki let imao smisla u epidemiološkom i veterinarskom smislu.
Šta građani treba da urade ako pronađu mamac
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva upozorilo je građane da budu oprezni ukoliko naiđu na mamce. Najvažnije je da ih ne dodiruju golim rukama i da ih ne donose u kuću. Mamci su dio kontroliranog programa zaštite zdravlja životinja i ne treba ih tretirati kao predmet koji se može slobodno uzimati ili premještati.
Upute su jednostavne: mamac treba ostaviti tamo gdje je pronađen i, prema potrebi, obavijestiti nadležne organe. Takvo ponašanje pomaže da se akcija odvija bez zastoja i bez nepotrebnog kontakta ljudi s materijalom koji je namijenjen isključivo divljim životinjama. Na taj način građani postaju važan dio sistema nadzora, iako sami nisu direktni učesnici vakcinacije.
Poseban oprez savjetuje se i zbog djece, koju treba naučiti da ne prilaze nepoznatim predmetima u prirodi i da razumiju zbog čega je bjesnoća ozbiljna prijetnja. Iako su mamci osmišljeni tako da budu sigurni u okviru programa, oni nisu namijenjeni za kućne ljubimce niti za radoznalo ispitivanje rukama. Prevencija, dakle, ne završava u zraku, nego se nastavlja na zemlji kroz ponašanje ljudi.
Zbog toga se kampanja ne odnosi samo na lisice nego i na širi odnos zajednice prema zdravlju životinja. Ako se mamac prijavi, a ne premješta, cijeli sistem ima veće šanse da funkcioniše bez prekida. Ako se ignorira upozorenje, umanjuje se efikasnost programa koji je precizno planiran upravo da bi smanjio rizik od bolesti.
Aerodromi kao logističke tačke i širi smisao kampanje
Ovogodišnja akcija počinje s aerodroma Vinkovci-Sopot, zatim se nastavlja iz Varaždina i Krka, a završava na Braču. Važno je napomenuti da se mamci ne polažu po samim otocima, nego se aerodromi koriste kao logističke tačke za letove koji ciljaju kontinentalni dio Hrvatske. Takva organizacija omogućava efikasniji doseg i lakšu kontrolu nad područjem koje se pokriva tokom kampanje.
Brojke pokazuju obim posla: u jednoj kampanji planirano je 1.332.925 mamaca, dok će ukupno tokom dvije kampanje u 2026. godini biti raspoređeno 2.665.850. To nije samo tehnički podatak nego i pokazatelj koliko je velik zahvat potreban da bi se obuhvatila populacija lisica na širem području. Što je veći obuhvat, veće su i šanse da se prekine cirkulacija virusa u prirodi.
Zbog toga ova mjera ima i širu javnozdravstvenu vrijednost. Ona štiti domaće životinje, smanjuje pritisak na veterinarski sistem i čuva ljude od bolesti koja, kada se razvije, gotovo uvijek ima težak ishod. Iza svake kampanje stoji ideja da se prijetnja zaustavi prije nego što postane vidljiva u obliku novih slučajeva.
U takvom okviru i građani i institucije imaju jasno podijeljene uloge. Dok organizatori vode operaciju i prate njen učinak, stanovništvo se poziva na oprez, razumijevanje i spremnost da poštuje pravila. Upravo ta kombinacija čini da jedna naizgled jednostavna akcija preraste u važan sistemski odgovor na bolest koja ne poznaje granice između divljih i domaćih životinja, a ni između životinjskog i ljudskog zdravlja.
