Republička izborna komisija u Srbiji donijela je odluku da se glasanje ponovi na 53 biračka mjesta, a tačan datum ponavljanja određen je za 1. novembar 2026. godine. Odluka se odnosi na mjesta na kojima nije bilo moguće utvrditi konačne rezultate ili je glasanje poništeno odlukama lokalnih izbornih komisija, čime je još jednom otvoreno pitanje regularnosti i tehničke preciznosti izbornog procesa.
Prema objavljenim informacijama, riječ je o 31 biračkom mjestu na kojima konačan ishod nije mogao da bude utvrđen, dok je na dodatnih 22 mjesta glasanje poništeno nakon odluka lokalnih izbornih komisija. Takav rasplet pokazuje da izborni proces ne završava zatvaranjem biračkih mjesta, već tek onda kada se svi zapisnici, spiskovi i prigovori provjere do kraja.
RIK je naveo i konkretne lokacije na kojima će se ponovno glasati. Među njima su Aleksinac, Bojnik, Inđija i Šid, a u Aleksincu će se glasanje ponoviti na biračkim mjestima 3, 13, 24, 42, 46 i 47. U Šidu će ponovni izlazak birača biti organizovan na biračkom mjestu 35. Ovakva raspodjela pokazuje da problem nije bio ograničen na jedan dio zemlje, nego se pojavio na više različitih teritorija i u više izbornih jedinica.
Odluka Republičke izborne komisije dolazi u trenutku kada su izborni organi već pod pojačanim nadzorom javnosti. Svako poništavanje glasanja i svako naknadno prebrojavanje podiže nivo pažnje, jer direktno utiče na povjerenje u sistem. U takvim okolnostima čak i administrativne greške, koje se na prvi pogled mogu činiti tehničkim, postaju politički osjetljive jer mijenjaju način na koji građani doživljavaju legitimnost cijelog procesa.
RIK je saopštio da su pojedina biračka mjesta poništena zbog različitih razloga, među kojima su administrativne greške, nepravilnosti u vođenju biračkih spiskova i druge slične situacije. U izbornim procedurama upravo su takvi propusti najosjetljiviji, jer se ne tiču samo jednog listića ili jednog birača, nego pogađaju vjerodostojnost kompletne evidencije. Zato se ponavljanje glasanja u ovim slučajevima ne tretira kao formalnost, nego kao pokušaj da se rezultat vrati u okvir propisa.
U Aleksincu je, kako je navedeno, glasanje poništeno i na mjestima 16 i 74, dok su slične situacije zabilježene i u Babušnici, Kruševcu i Loznici. Iako nisu svi slučajevi istovjetni, zajedničko im je to što ukazuju na istu slabost: svaki put kada evidencija nije uredna ili kada se pojavi sumnja u regularnost, izborni rezultat ulazi u zonu provjere. To je jedan od razloga zbog kojih se ponovljeno glasanje u praksi smatra korektivnim mehanizmom, a ne političkom porukom.
Zašto se glasanje ponavlja
Razlozi za ponavljanje glasanja nisu ograničeni samo na formalne propuste, već i na sumnje u regularnost koje prate takve propuste. Ako se pojavi problem sa identifikacijom birača, ako birački spiskovi nisu vođeni precizno ili ako se ne može sa sigurnošću utvrditi šta se dogodilo tokom izbornog dana, tada institucije moraju da traže rješenje koje će smanjiti prostor za osporavanje rezultata. U tom smislu, ponavljanje glasanja postaje način da se smire sporovi koji bi, da su ostali neriješeni, mogli da se prenesu i na širu političku scenu.
U praksi, takve situacije imaju i širi značaj od samog broja mjesta na kojima će se ponovo glasati. One pokazuju koliko je izborni sistem osjetljiv na detalje: od tačnosti spiskova do načina na koji se vodi dokumentacija na samom biračkom mjestu. Kada nešto od toga zakaže, posljedice nisu samo proceduralne. One utiču i na percepciju građana da li je njihov glas zaista evidentiran onako kako treba.
Zato je važno i to što je RIK u ovom slučaju izašao sa preciznim podatkom o datumu i obimu ponovljenog glasanja. Jasno definisan raspored ostavlja manje prostora za nejasnoće i omogućava biračima, partijama i posmatračima da znaju gdje i kada će se postupak ponoviti. To je posebno značajno u sredinama gdje su izborni rezultati tijesni, jer i mali pomaci na nekoliko mjesta mogu imati širi odjek u raspodjeli mandata.
U takvom ambijentu, političke stranke i izborni akteri prate svaki detalj ponavljanja glasanja. Iako izvještaj RIK-a ne ulazi u stranačke kalkulacije, jasno je da će rezultati tih 53 mjesta imati značaj za ukupnu sliku izbora za narodne poslanike. Tamo gdje su razlike male, ponovljeno glasanje može potvrditi postojeći odnos snaga, ali i otvoriti prostor za drugačiji ishod.
Brojke, lokacije i politička težina odluke
Odluka o ponovnom glasanju na 53 biračka mjesta dobija dodatnu težinu i zbog činjenice da se ne radi o izolovanom slučaju. Kada se na jednom mjestu glasanje ponovi zbog greške, to je tehnički problem. Kada se takvi slučajevi pojave na više desetina lokacija, onda se pažnja prirodno pomjera sa pojedinačnog propusta na kvalitet cjelokupnog procesa. Upravo zato se odluka RIK-a posmatra i kao test sposobnosti institucija da brzo i precizno reaguju.
Pored toga, objavljeni podatak o izlaznosti do 18 časova, prema kojem je glasalo 64,89% birača, pokazuje da interesovanje za izborni proces nije bilo malo. Taj procenat ne govori samo o izlaznosti, već i o tome da je veliki broj građana želio da učestvuje u odlučivanju. Kada se takva izlaznost spoji sa problemima na dijelu biračkih mjesta, jasno je zašto se pažnja javnosti zadržava i nakon samog izbornog dana.
Institucije će sada morati da obezbijede da ponovljeno glasanje prođe bez novih spornih situacija, jer bi svaki novi propust dodatno opteretio atmosferu oko izbora. Za birače na pogođenim mjestima ovo znači još jedan izlazak na birališta, a za cijeli sistem još jednu provjeru da li su pravila jednako primijenjena na svakom mjestu. U takvim okolnostima, proceduralna preciznost nije samo administrativna obaveza, nego i jedini način da se izborni rezultat zaštiti od daljih osporavanja.
RIK ostaje u fokusu javnosti upravo zbog toga što od njegovih odluka zavisi kako će biti zaokružen izborni proces. Ponovno glasanje na 53 mjesta sada postaje naredna važna tačka tog procesa, a njegov ishod će pokazati koliko su institucije uspjele da odgovore na nepravilnosti koje su se već pojavile. Za birače, političke aktere i posmatrače, datum 1. novembar 2026. godine više nije samo još jedan dan u kalendaru, nego trenutak u kojem će se provjeriti koliko su prvi izborni rezultati zaista bili stabilni.
