Rasprava o neradnoj nedjelji u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo je otvorena, a u centru pažnje je mogućnost da manje porodične prodavnice dobiju pravo rada nedjeljom, dok bi veliki trgovački lanci i dalje ostali zatvoreni. Iako se o izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini govori sve glasnije, postojeća pravila za sada ostaju na snazi, a konačna odluka tek treba proći institucionalnu proceduru.
Gotovo dvije godine nakon što je uvedena neradna nedjelja, tema se ponovo vraća na stol zbog različitih efekata koje je mjera ostavila na trgovce, radnike i potrošače. Dok jedni smatraju da je riječ o važnoj zaštiti zaposlenih, drugi upozoravaju da posljedice nisu iste u svim lokalnim sredinama, posebno ondje gdje se kupci lako mogu preusmjeriti u susjedne općine ili kantone.
U praksi to znači da se rasprava ne vodi samo oko toga hoće li trgovine ponovo raditi nedjeljom, nego i oko toga kako razlikovati velike trgovačke sisteme od manjih porodičnih radnji. Upravo tu se nalazi i najosjetljiviji dio priče: svako buduće rješenje moralo bi istovremeno štititi radnička prava i uzeti u obzir način na koji funkcionira lokalna trgovina.
Šta trenutno propisuje zakon
Neradna nedjelja u Federaciji BiH počela se primjenjivati u novembru 2024. godine, a prva nedjelja pod novim pravilima bila je 17. novembra. To je bio početak šireg prilagođavanja trgovinskog sektora, jer su prodajni objekti morali izmijeniti raspored rada, organizaciju smjena i navike kupaca koji su dotad nedjelju često koristili za kupovinu.
Prema članu 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini, prodajni objekti se organizuju od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično. Osnovno pravilo je da trgovine nedjeljom i praznicima ne rade, osim u slučajevima koje zakon izričito prepoznaje kao izuzeća. Federalno ministarstvo trgovine objavilo je i vodič koji je trebao pojasniti kako se ta pravila primjenjuju u svakodnevnoj praksi.

Zbog toga se i danas govori o tome da neradna nedjelja nije samo pravno pitanje, nego i organizacijski izazov za trgovce. Neke prodavnice su lakše prebrodile prilagodbu, dok su druge osjetile jači pritisak u sredinama u kojima je promet nedjeljom ranije bio važan dio sedmičnog poslovanja.
Zato se i sada, kada se razmatraju moguće promjene, ne govori o potpunom ukidanju mjere u svim segmentima, nego o njenom eventualnom preciziranju. U tom smislu, svaka izmjena morala bi jasno odrediti ko bi imao pravo na rad, pod kojim uslovima i da li bi se to odnosilo samo na vlasnike ili i na zaposlenike.
Manje porodične prodavnice u fokusu rasprave
Prema saopćenjima Federalnog ministarstva trgovine, predstavnici nadležnih institucija, sindikata i poslodavaca razgovarali su o mogućim izmjenama člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini. Jedna od ideja koja se razmatra odnosi se na to da manjim porodičnim trgovinama bude dozvoljen rad nedjeljom, dok bi veliki trgovački centri i lanci ostali pod postojećim ograničenjem.
Takvo rješenje, međutim, ne bi bilo jednostavno primijeniti. Trebalo bi odrediti jasne kriterije za to šta se smatra manjom porodičnom prodavnicom, kako bi se izbjegle nejasnoće i različita tumačenja na terenu. Otvoreno ostaje i pitanje da li bi u takvim trgovinama nedjeljom mogli raditi samo vlasnici ili bi se ta mogućnost širila i na druge zaposlene.

Sindikalni predstavnici, s druge strane, insistiraju da svaka buduća izmjena mora čuvati prava radnika. Posebno naglašavaju potrebu za adekvatnim naknadama ukoliko se rad nedjeljom ponovo dozvoli u određenim segmentima trgovine. Njihov stav polazi od toga da zaštita zaposlenih ne bi smjela biti oslabila zbog izuzetaka koji bi se mogli otvoriti novim rješenjem.
U pozadini svega stoji i pitanje ravnoteže između tržišta i socijalne politike. Ako bi se manjoj trgovini dozvolio rad nedjeljom, to ne bi značilo samo promjenu kalendara, nego i novi model organizacije rada koji bi morao biti precizno definisan da ne bi otvorio prostor za zloupotrebe ili neravnopravan položaj radnika.
Ministar i ekonomisti različito tumače posljedice
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević više puta je isticao da se efekti neradne nedjelje moraju posmatrati kroz zvanične ekonomske pokazatelje. Prema njegovim ranijim izjavama, ukupni podaci o prometu ne potvrđuju tvrdnje da je zatvaranje trgovina nedjeljom ozbiljno smanjilo potrošnju. Kako je prenio N1 BiH, ministar je i tokom oktobra 2026. godine branio ovu mjeru, naglašavajući njen značaj za zaposlene u trgovinskom sektoru.
Jedno od objašnjenja koje se u javnosti ponavlja jeste da kupci nisu prestali trošiti, nego su samo promijenili dan kada kupuju. To je argument koji govori u prilog tvrdnji da su potrošačke navike preusmjerene, a ne nužno smanjene. Ipak, stabilan ukupni promet ne znači automatski da su svi trgovci u istoj poziciji niti da su pojedine općine jednako pogođene.

Upravo tu leži razlog zbog kojeg se u raspravi traži detaljnija analiza lokalnih efekata. Nije isto kada zatvaranje nedjeljom pogađa veliki grad sa širokom ponudom radnim danima i kada se primjenjuje u manjoj sredini u kojoj je nedjelja bila važan dan za promet. Zato se sve češće traži da se uz opće statistike posmatra i stanje na terenu.
Inspekcije i dalje nadziru poštovanje pravila
Dok se razgovara o mogućim izmjenama zakona, nadležni organi podsjećaju da se postojeći propisi moraju poštovati. Sredinom oktobra 2026. godine institucije Hercegovačko-neretvanskog kantona posebno su upozorile trgovce na obavezu poštovanja radnog vremena i na činjenicu da zakonska pravila i dalje vrijede bez obzira na aktuelne političke i ekonomske rasprave.
Ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK Emil Balavac poručio je da će inspekcijski nadzori biti nastavljeni i da se kršenja zakonskih odredbi neće tolerisati. O njegovom upozorenju izvještavala je i novinska agencija FENA. Time je poslana jasna poruka da eventualne promjene, sve dok ne budu formalno usvojene, ne mijenjaju obaveze trgovaca na terenu.
Postojeći zakon već sadrži i mehanizam za posebna izuzeća za određene vrste prodajnih objekata i djelatnosti. Uz to, lokalne zajednice mogu kroz propisanu proceduru tražiti dodatno izuzeće, o kojem odlučuje Vlada Federacije BiH. To znači da se sistem može prilagođavati, ali samo kroz institucionalni postupak, a ne kroz proizvoljno tumačenje na terenu.
Za građane, radnike i trgovce najvažnije je zato pratiti šta će se zaista promijeniti, a šta ostaje isto. Dok nadležni razmatraju novi model, sadašnja pravila i dalje određuju kada prodavnice mogu raditi, ko ima pravo na izuzeće i koliko je prostor za dodatne izmjene otvoren u narednom periodu.
U ovoj fazi rasprava je i dalje fokusirana na dvije osjetljive tačke: pravo zaposlenih na odmor i pitanje opstanka manjih trgovina u sredinama gdje nedjelja ima posebnu ekonomsku težinu. Na tom spoju se nalazi i naredni korak institucija, koje će morati precizno odmjeriti svaki novi izuzetak prije nego što bilo kakva promjena stupi na snagu.








