Odluka Agencije za audiovizuelne medijske usluge: Kontroverza oko emisije “Novo jutro – Jutro s dušom”
Danas se fokusiramo na značajnu odluku Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore koja je izazvala široku javnu diskusiju i podijelila mišljenja u društvu. Ova agencija je donijela odluku o privremenom ograničavanju prijema i reemitovanja popularne emisije „Novo jutro – Jutro s dušom”, koju vodi istaknuta novinarka i TV voditeljka Jovana Jeremić. Ova odluka je odmah stupila na snagu i izazvala je mnoge reakcije gledatelja i medija, što ukazuje na trenutnu osjetljivost tema koje se obrađuju u medijima.
Naime, gledaoci u Crnoj Gori su tog jutra ostali bez mogućnosti da prate emisiju, a umjesto toga, na kanalu Pink M emitovana je repriza muzičkog takmičenja „Pinkove zvezde”. Ova privremena zabrana će trajati šest meseci, a razlog za ovu mjeru temelji se na navodnom kršenju člana 7 stav 1 Evropske konvencije o prekograničnoj televiziji. Ova konvencija propisuje da programski sadržaji moraju poštovati ljudsko dostojanstvo i osnovna prava svih građana, a Agencija je zaključila da je sadržaj emisije ugrozio ta prava. Ova situacija je izazvala mnoštvo pitanja o granicama slobode govora i odgovornosti medija, koja se često postavljaju u kontekstu savremenih društava.
U obrazloženju svoje odluke, Agencija se pozvala na analizu emitovanih sadržaja u emisiji, gdje je utvrđeno da je došlo do govora koji je bio usmjeren prema više nacionalnih i etničkih zajednica. Prema njihovim saznanjima, sporni govor je bio usmjeren pretežno prema pripadnicima crnogorskog naroda, kao i prema hrvatskoj manjini, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućih tenzija i sukoba među različitim zajednicama. Ova zabrana stoga predstavlja pokušaj zaštite osnovnih ljudskih prava i dostojanstva pojedinaca, što je u fokusu svih medijskih regulativa. U društvima gdje su etničke tenzije prisutne, ovakvi postupci su ključni za očuvanje mira i stabilnosti.
Odluka se odnosi na sadržaj koji je emitovan u avgustu prethodne godine, kada je Jeremić razgovarala s privatnim detektivom Bracom Zdravkovićem o tragičnom događaju koji je zgrozio Crnu Goru – ubistvu na Cetinju, u kojem je stradalo deset osoba. Tokom ovog razgovora, Jeremić je navela da će njen gost otkriti „pravi razlog masakra”, pozivajući se na izjave lokalnih stanovnika i iznoseći spekulacije o motivima počinitelja. Ova vrsta diskursa je dodatno potaknula kritike na račun emisije, budući da su mnogi smatrali da takve spekulacije mogu produbiti postojeće razlike i izazvati dodatne sukobe među zajednicama. Naime, spekulacije u kontekstu tragedija često dovode do stvaranja predrasuda i nesigurnosti među različitim grupama, što dodatno otežava već napetu situaciju.
Ovaj incident je izazvao značajnu pažnju medija i javnosti. Tema koju je Jeremić obradila bila je izuzetno osjetljiva, a spekulacije o motivima ubice postavile su pitanje o etičnosti novinarskog rada i odgovornosti medija. Agencija je također istaknula da su takvi sadržaji mogli imati negativan uticaj na nacionalnu i etničku harmoniju, potencirajući nesuglasice među različitim zajednicama koje dijele prostor u Crnoj Gori. Osim toga, ovakvi incidenti često dovode do polarizacije društva, a javnost se počinje dijeliti na one koji podržavaju slobodu govora i one koji se zalažu za suspenziju takvih sadržaja zbog očuvanja mira.
Odluka Agencije o privremenoj zabrani emitovanja emisije predstavlja važan korak ka zaštiti javnog interesa i ljudskih prava. U saopštenju Agencije naglašeno je da svi programski sadržaji moraju biti u skladu s osnovnim ljudskim pravima i dostojanstvom, a ova situacija osvježava debatu o odgovornosti medija u savremenom društvu. Mediji su, kao četvrta grana vlasti, nosioci moći i odgovornosti, stoga je važno da sadržaji koje objavljuju budu pažljivo birani i da se poštuju etički standardi. U tom kontekstu, regulative koje postavlja Agencija mogu se smatrati potrebnim alatom za očuvanje društvene kohezije i mira.
Odluka Agencije je naišla na podijeljena mišljenja u javnosti. Dok neki smatraju da je važno da mediji prepoznaju svoju odgovornost i da se pridržavaju zakona o zaštiti ljudskih prava, drugi su upozorili na opasnost od cenzure i mogućnost da se smanji sloboda medija. Ova situacija pokreće ključna pitanja o granicama slobode govora i o tome gdje prestaje pravo na izražavanje mišljenja, a gdje počinje odgovornost prema društvu. Pitanja o etičkim granicama novinarstva i o tome kako iznositi mišljenja bez poticanja mržnje ili nasilja, trebaju biti u fokusu rasprava unutar medijske zajednice.
Pitanje slobode medija i odgovornosti novinara, poput Jovane Jeremić, postalo je centralna tema u ovoj debati. Mnogi se slažu da bi mediji trebali imati veću slobodu u iznošenju mišljenja, ali uz uvjet da ne prelaze granicu koja može voditi do diskriminacije ili incitacije na nasilje. Ova situacija dodatno naglašava potrebu za jasnim medijskim etičkim smjernicama koje će regulisati način izvještavanja o osjetljivim temama, kako bi se izbjegle slične kontroverze u budućnosti. Također, edukacija novinara o etičkim standardima i odgovornosti prema javnosti je ključna za očuvanje integriteta medija.
Premda je ova odluka privremena, njeno trajanje od šest meseci otvara ključnu raspravu o ulozi medija u društvu. Uticaj medija na oblikovanje javnog mnijenja, posebno u vremenima krize i sukoba, može biti značajan i dugoročan. Stoga je od presudne važnosti da se svi sadržaji pažljivo analiziraju, a novinari i novinarke, kao i voditelji emisija, odgovorno ponašaju prema etičkim normama i principima koji će osigurati da ne dođe do povrede ljudskog dostojanstva i prava članova društva. Ova situacija može poslužiti kao primjer za druge medijske kuće kako bi se u budućnosti izbjegli slični problemi, a javnost je postavila visoka očekivanja kada je u pitanju medijska odgovornost.
