U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost koja nas vraća starim narodnim vjerovanjima i običajima koje su naši preci generacijama prenosili jedni drugima.
- Nekada ljudi nisu posmatrali drveće i biljke samo kao ukras dvorišta ili izvor hlada. Vjerovalo se da svako drvo nosi određenu simboliku, energiju i uticaj na dom i porodicu. Dok su neka stabla smatrana zaštitnicima kuće i simbolima zdravlja i blagostanja, druga su se izbjegavala jer se vjerovalo da donose nemir, tugu ili nesreću.
Naravno, važno je odmah naglasiti da se radi o narodnim predanjima i vjerovanjima, a ne o naučno potvrđenim činjenicama. Ipak, ta vjerovanja ostala su duboko ukorijenjena u tradiciji naših prostora i danas ih mnogi rado prepričavaju.
U prošlosti dvorište nije bilo samo prostor ispred kuće. Ono je predstavljalo mjesto okupljanja porodice, rada, odmora i svakodnevnog života. Upravo zbog toga ljudi su veoma pažljivo birali šta će saditi u blizini doma. Smatrali su da određena stabla mogu uticati na atmosferu u kući, zdravlje ukućana pa čak i porodičnu sreću.
Neka drveća bila su posebno cijenjena. Hrast se smatrao simbolom snage i dugovječnosti, lipa drvetom mira i blagosti, dren znakom zdravlja i otpornosti, dok je glog imao posebno mjesto kao zaštitnik doma od zla i nesreće.
Ali jedno drvo izdvajalo se po vjerovanju da nije dobro saditi blizu kuće.
Radilo se o orahu.
Prema starim narodnim predanjima, orah se povezivao sa teškom energijom, tugom i nemirom u porodici. U pojedinim krajevima govorilo se da kuća pored velikog oraha može ostati bez sreće ili da ukućani često osjećaju umor i neraspoloženje.
Najpoznatije vjerovanje govorilo je da nije dobro dugo sjediti ispod oraha.
Ljudi su vjerovali da njegova gusta hladovina negativno utiče na čovjeka, izaziva težinu u tijelu, pospanost i loše raspoloženje. Zbog toga su stariji često upozoravali djecu da se ne zadržavaju predugo ispod njegove krošnje.
Iako danas mnogima takva vjerovanja djeluju čudno, zanimljivo je da orah zaista ima veoma snažan korijen i gustu krošnju koja pravi duboku sjenu. Upravo zbog toga biljke oko njega često teško uspijevaju.
Mnogi vjeruju da su se upravo iz tih praktičnih razloga razvila kasnija narodna tumačenja o „teškoj energiji“ oraha.
Njegov korijen može praviti probleme stazama, zidovima i temeljima ukoliko se posadi preblizu kuće. Osim toga, zbog guste krošnje prostor ispod oraha često ostaje taman i vlažan, pa ljudi nekada imaju osjećaj težine i hladnoće.
Zato se danas uglavnom savjetuje da se orah ne sadi tik uz kuću, ne zbog straha od nesreće, već zbog praktičnih razloga i veličine stabla.
Domaći portal “Blic” ranije je pisao o tome kako mnoga stara narodna vjerovanja zapravo imaju korijen u praktičnim iskustvima ljudi koji su generacijama posmatrali prirodu i njeno ponašanje.
Pored oraha, u nekim krajevima i dud je imao posebno mjesto u narodnim pričama. Iako su njegovi plodovi bili veoma cijenjeni, vjerovalo se da dud nije dobro saditi neposredno uz kućni prag. Povezivao se sa tugom i neobičnim događajima u porodici.
Ipak, dud je s druge strane bio korisno drvo čiji su se plodovi koristili za sokove, džemove i razne domaće pripravke. Upravo to pokazuje koliko su narodna vjerovanja često bila složena i puna različitih tumačenja.
Bagrem je još jedno drvo koje se prema nekim starim pričama nije preporučivalo blizu doma. Njegovo staro ime „nerod“ povezivalo se sa neplodnošću i nedostatkom napretka. Takođe se govorilo da bagrem nije dobro kalemiti.
Danas ljudi bagrem uglavnom cijene zbog prelijepog mirisa i medonosnih cvjetova, ali stručnjaci upozoravaju da ima snažan korijen i da se veoma brzo širi, zbog čega nije najbolji izbor za mala dvorišta.
Za razliku od tih stabala, neka drveća smatrala su se simbolima zaštite i sreće.
Hrast je bio jedno od najsvetijih stabala u slavenskoj tradiciji. Predstavljao je snagu, trajnost i dubok korijen porodice. Nije slučajno što se upravo hrastov badnjak unosi u kuću za Božić.
Ljudi su vjerovali da hrast čuva dom i porodicu, a njegova moćna krošnja simbolizovala je stabilnost i dug život.
Ipak, zbog veličine i snažnog korijena ni hrast nije pogodan za mala dvorišta. Najbolje uspijeva na velikim parcelama gdje ima dovoljno prostora.
Lipa je takođe imala posebno mjesto u narodnim običajima. Smatrala se drvetom mira, blagosti i zaštite. Njeni cvjetovi koristili su se za čaj, a miris lipe mnoge i danas podsjeća na djetinjstvo, selo i stare porodične kuće.
Kada procvjeta, lipa privlači veliki broj pčela i širi prepoznatljiv miris koji mnogi obožavaju. Ipak, preporučivalo se da se ne sadi direktno iznad mjesta za sjedenje zbog cvijeta i lišća koje opada.
Domaći portal “Kurir” više puta je isticao da su naši preci pažljivo birali biljke oko kuće jer su vjerovali da priroda može uticati na raspoloženje, zdravlje i svakodnevni život porodice.
Vrba je u narodnim običajima bila simbol rasta, obnove i životne snage. Njene grane koristile su se tokom proljetnih običaja, a djeca su se simbolično dodirivala vrbovim grančicama uz riječi: „Rasti kao vrba.“
Zbog snažnog korijena vrba nije najbolji izbor za sadnju blizu kuće, bunara ili cijevi, ali na velikim parcelama i u blizini vode može izgledati veoma lijepo.
Posebno mjesto u narodnim vjerovanjima imao je i glog. Smatralo se da štiti dom od zlih sila, nesreće i uroka. Ljudi su često sadili glog oko imanja vjerujući da čuva porodicu od loše energije.
Osim simbolike, glog je poznat i u narodnoj medicini zbog povezanosti sa srcem i cirkulacijom.
Dren je bio simbol zdravlja i otpornosti. Njegov cvijet javlja se veoma rano u proljeće, dok plodove daje tek kasnije, pa se povezivao sa strpljenjem i snagom.
Poznata izreka „Zdrav kao dren“ upravo dolazi iz narodnog poštovanja prema toj biljci.
Pored drveća, naši preci veliku pažnju davali su i manjim biljkama koje su sadili oko kuće radi zaštite. Čuvarkuća se često nalazila na krovovima ili blizu doma jer se vjerovalo da štiti od groma i nesreće.
Perunika je takođe imala posebno mjesto među zaštitnim biljkama i smatrala se simbolom sigurnosti i mira.
Danas ljudi mnogo češće biraju biljke prema izgledu dvorišta, ali stručnjaci i dalje savjetuju da se vodi računa o veličini stabla, korijenu i prostoru koji će drvo zauzeti kada odraste.
Prije sadnje važno je razmisliti o tome koliko će krošnja narasti, da li korijen može praviti problem temeljima i koliko sjene drvo stvara.
Domaći portal “Telegraf” ranije je pisao da mnoga stara vjerovanja imaju praktičnu osnovu, jer su ljudi kroz iskustvo učili kako određene biljke utiču na prostor oko kuće.
Na kraju je važno razumjeti da narodna vjerovanja ne treba posmatrati kao razlog za strah ili paniku. Ako neko već ima orah u dvorištu, to ne znači da će mu donijeti nesreću. Mnoga domaćinstva generacijama imaju orah i nikada ga nisu povezivala sa bilo kakvim problemima.
Ali stara predanja vrijedi poznavati jer ona čuvaju dio tradicije, iskustva i načina razmišljanja naših predaka.
Možda oni nisu uvijek govorili o „lošoj energiji“ u doslovnom smislu. Možda su jednostavno kroz godine primijetili da određeno drvo svojim korijenom, sjenom ili načinom rasta može praviti probleme oko kuće.
Zato je najbolji pristup spoj tradicije, iskustva i zdravog razuma. Jer priroda je uvijek bila važan dio života čovjeka, a način na koji uređujemo prostor oko doma često govori mnogo i o tome kako želimo živjeti.
