Kardiolog Mark Frenkl, prema pisanju portala Espreso, upozorio je na nekoliko namirnica koje se vrlo često jedu, a mogu opteretiti srce ako postanu redovan dio prehrane. Riječ je o proizvodima koje mnogi doživljavaju kao uobičajene i bezopasne, iako upravo u njima često leže skriveni višak soli, zasićenih masti i drugih sastojaka koji dugoročno mogu pogoršati kardiovaskularni rizik.
Zdravlje srca rijetko se naruši naglo. Mnogo češće se problemi razvijaju postepeno, kroz godine u kojima se gomilaju loše prehrambene navike, premalo kretanja i neprepoznati rizični faktori. Među najvažnijim su povišen krvni pritisak i visok nivo LDL holesterola, a upravo oni povećavaju vjerovatnoću srčanih bolesti i moždanog udara.
Važno je i razlikovati pojmove koji se u svakodnevnom govoru često miješaju. Holesterol i krvni pritisak nisu isto zdravstveno stanje, ali oba mogu doprinijeti istom ishodu — većem opterećenju srca i krvnih sudova. Dobra vijest, međutim, jeste da se rizik može smanjiti promjenom navika, boljim izborom hrane i redovnim praćenjem zdravstvenih pokazatelja.
Masno meso i prerađevine kao prvi na listi
Kada se govori o namirnicama koje mogu nepovoljno djelovati na srce, masno meso gotovo uvijek zauzima visoko mjesto na popisu upozorenja. Posebno se izdvajaju masniji dijelovi svinjetine i govedine, kao i mesne prerađevine te jela pripremljena s većim količinama životinjske masti. Takva hrana ne mora potpuno nestati iz jelovnika, ali česta i obilna konzumacija može otežati održavanje poželjnih vrijednosti holesterola.
Prevelik unos zasićenih masti može povećati koncentraciju LDL holesterola u krvi, a to je jedan od ključnih faktora koji podiže rizik od srčanih i krvnožilnih oboljenja. Upravo zato Američko udruženje za srce preporučuje da se dio zasićenih masti zamijeni nezasićenim mastima, poput onih iz maslinovog ulja, orašastih plodova i sjemenki. Takva zamjena ne podrazumijeva radikalno odricanje, nego pametnije slaganje obroka i dugoročno razumniji izbor namirnica.
Domaći mediji koji se bave zdravom prehranom često naglašavaju da nije presudno jedno pojedinačno jelo, nego ukupna slika prehrane. To znači da ni tradicionalni obroci sami po sebi ne određuju nečije zdravstveno stanje. Mnogo veći utjecaj imaju količina hrane, učestalost konzumiranja i to šta se jede uz određene namirnice. Zbog toga stručnjaci ne insistiraju na potpunom izbacivanju hrane koju ljudi vole, nego na boljem balansu i raznovrsnosti.
U tom kontekstu posebno su važni ljudi koji već imaju povišen holesterol ili su u porodičnoj anamnezi imali srčane bolesti. Kod njih prehrana ne djeluje izolirano, već se uklapa u širi skup faktora koji uključuju tjelesnu težinu, fizičku aktivnost, pušenje i genetsku predispoziciju. Zato se savjeti o ishrani gotovo uvijek daju uz napomenu da je riječ o dugoročnom načinu života, a ne o brzom rješenju.
Pileća kožica, so i skriveni natrijum
Posebnu pažnju zaslužuje pileća kožica, koju mnogi smatraju najukusnijim dijelom pečene piletine. Upravo hrskava površina, često pojačana sočnim masnoćama i začinima, čini je privlačnom, ali i nutritivno nepovoljnijom od nemasnog mesa. Kada se takva hrana redovno kombinuje s masnim prilozima i dodatnom solju, cijeli obrok postaje teži za kardiovaskularni sistem.
To, naravno, ne znači da jedan obrok s pilećom kožicom može izazvati hipertenziju ili ozbiljnu srčanu bolest. Rizik se gradi kroz vrijeme i zavisi od više faktora. Ipak, osobama koje žele smanjiti unos zasićenih masti preporučuje se češći izbor piletine bez kože, kao i priprema kuhanjem, pečenjem ili na roštilju uz umjerenu količinu dodatne masnoće. Američko udruženje za srce upravo nemasnu perad, ribu, mahunarke i orašaste plodove navodi među poželjnim izvorima proteina.
Uz masnoće, drugi veliki problem predstavlja so. Mnogi ljudi vjeruju da je dovoljno samo prestati dosoljavati hranu, ali značajan dio natrijuma dolazi iz industrijski prerađenih proizvoda, konzervirane hrane i gotovih obroka. To znači da i namirnice koje ne djeluju naročito slano mogu tokom dana znatno povećati ukupni unos soli, naročito kada se više takvih proizvoda kombinuje u istom jelovniku.
Dugotrajno prekoračivanje tih količina može doprinijeti razvoju hipertenzije, naročito kod osoba osjetljivih na natrijum. Visok krvni pritisak dodatno opterećuje srce i krvne sudove te povećava rizik od moždanog udara, srčanog oboljenja i oštećenja bubrega. Zato se smanjenje unosa soli često navodi kao jedna od najjednostavnijih promjena koja može imati mjerljiv pozitivan utjecaj na zdravlje.
Kiseli kupus, krastavčići i mlijeko pod lupom
Među namirnicama koje mogu sadržavati mnogo natrijuma nalazi se i kiseli kupus, posebno popularan tokom hladnijih mjeseci. Iako je riječ o tradicionalnoj namirnici koja se rado jede uz mesna jela ili kao salata, sam postupak kiseljenja podrazumijeva upotrebu soli. Zbog toga konačni proizvod može sadržavati znatnu količinu natrijuma, što je posebno važno za ljude kojima je već preporučeno ograničenje soli.
Kiseli kupus nije automatski zabranjena namirnica za sve osobe sa srčanim problemima. Presudna je količina natrijuma u proizvodu i ukupni dnevni jelovnik. Zbog toga regionalni zdravstveni portali često savjetuju umjerenost, manje porcije i pažljiv izbor ostalih namirnica u istom obroku. Za osobe sa srčanom ili bubrežnom bolešću, individualne preporuke treba uskladiti s ljekarom, posebno kada je riječ o prehrani koja se redovno ponavlja.
Slična logika vrijedi i za kisele krastavčiće. Zbog malog broja kalorija mnogi ih doživljavaju kao lagan dodatak obroku, ali sadržaj soli može biti visok, naročito kod proizvoda čuvanih u jako slanoj tekućini. Količina natrijuma zavisi od proizvođača, recepture i veličine porcije, pa nije moguće govoriti o jedinstvenoj vrijednosti za svaki proizvod. Kada se krastavčići kombinuju s prerađenim mesom, slanim sirevima i industrijskim umacima, jedan obrok vrlo brzo može postati izrazito bogat solju.
Na listi namirnica na koje treba obratiti pažnju nalazi se i punomasno mlijeko. Iako je hranjivo i sadrži proteine, kalcij i druge korisne sastojke, njegova masnoća zavisi od vrste proizvoda. Punomasne varijante sadrže više zasićenih masti od mlijeka sa smanjenim udjelom masti, što je naročito važno osobama s povišenim LDL holesterolom. Američko udruženje za srce zbog toga preporučuje prednost mlijeku i mliječnim proizvodima sa smanjenim udjelom masti kada je cilj zaštita kardiovaskularnog zdravlja.
Ipak, tvrdnja da životinjsko mlijeko nije prikladno za odrasle osobe ne može se prihvatiti kao opće pravilo. Za većinu ljudi mlijeko i mliječni proizvodi mogu biti dio uravnotežene prehrane, uz razliku između punomasnih i manje masnih varijanti. Kao i kod drugih namirnica, presudna je mjera, učestalost i širi prehrambeni obrazac, a ne samo jedna vrsta proizvoda.
Na kraju, ljudi s intolerancijom na laktozu, alergijom na mliječne proteine ili drugim zdravstvenim ograničenjima moraju izbor hrane prilagoditi vlastitim potrebama. Upravo zato zdravstveni savjeti rijetko vrijede jednako za sve. Ono što za jednu osobu može biti sasvim prihvatljivo, za drugu može tražiti dodatni oprez ili potpuno drugačiji pristup ishrani.
U praksi, najkorisnije je posmatrati hranu kao dio šireg obrasca života. Manje soli, manje zasićenih masti i više pažnje prema svakodnevnim navikama ne mijenjaju stvari preko noći, ali dugoročno čine razliku koja se posebno vidi na srcu i krvnim sudovima. Kada se takav pristup usvoji na vrijeme, izbor između običnog i manje povoljnog obroka prestaje biti samo pitanje ukusa i postaje pitanje zdravlja koje traje godinama.
