Digitalizacija zdravstvene dokumentacije u Bosni i Hercegovini ulazi u novu fazu, a pacijentima bi, prema dostupnim informacijama, mogla donijeti lakši pristup nalazima, jednostavnije praćenje terapije i manje čekanja na šalterima i u ambulantama. Umjesto da nose gomile papira od jedne ustanove do druge, građani bi postupno mogli dobiti sistem u kojem su njihovi podaci povezani i dostupni kroz elektronske kartone.
Suština promjene nije samo u tome da se dokumenti prebace u digitalni oblik, nego u tome da ljekari, uz odgovarajuća ovlaštenja, imaju brži uvid u ranije dijagnoze, laboratorijske rezultate, propisanu terapiju i podatke o alergijama. To bi posebno olakšalo nastavak liječenja kada pacijent mijenja ustanovu ili kada specijalisti trebaju pregledati cjelokupnu zdravstvenu historiju prije donošenja odluke o daljim koracima.
U praksi, ovakav pristup znači i manje ponavljanja istih postupaka. Kada zdravstvene ustanove već raspolažu ranijim podacima, pacijenti ne moraju iznova donositi dokumentaciju niti tražiti stare nalaze po arhivama i fasciklama. Za sistem koji je godinama funkcionisao uz veliki teret papirne administracije, to je važan pomak prema efikasnijem radu i boljoj organizaciji.
Prema informacijama Federalnog ministarstva zdravstva, još 2023. godine pokrenuta je analiza zdravstvenih informacionih sistema u Bosni i Hercegovini, i to uz saradnju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Taj korak bio je usmjeren na procjenu postojećih mogućnosti i na identifikovanje prostora za unapređenje digitalnih zdravstvenih usluga, među kojima su i elektronski kartoni. Drugim riječima, sadašnji razvoj nije nastao preko noći, nego je posljedica ranije započetog procesa mapiranja sistema i njegovih slabosti.
Kako bi sistem mogao izgledati u praksi
Jedna od ideja koja se spominje jeste dodjeljivanje jedinstvenog zdravstvenog identifikatora pacijentima. Time bi se podaci lakše povezivali između različitih nivoa zdravstvene zaštite, a dokumentacija bi bila preglednija i dostupnija bez nepotrebnog ručnog prebacivanja informacija. U izvornim informacijama navodi se i mogućnost ažuriranja medicinske dokumentacije u roku od 24 sata, iako bi konkretna primjena takvog pravila zavisila od sistema i propisa koji ga prate.
Posebna vrijednost ovakvih rješenja vidi se u hitnim situacijama. Kada pacijent nije u stanju da objasni koje lijekove koristi, da li ima hronične bolesti ili na šta je alergičan, brz pristup provjerenim podacima može značajno pomoći zdravstvenim radnicima. U takvim trenucima vrijeme je presudno, a digitalni karton može biti izvor informacija koji olakšava donošenje pravovremenih odluka.
Takav model, međutim, ne može funkcionisati bez jasnih pravila o pristupu podacima. Medicinska dokumentacija spada među najosjetljivije oblike ličnih podataka, pa je pitanje privatnosti u ovom procesu jednako važno kao i samo tehničko rješenje. Ako digitalni karton treba da bude koristan, mora biti i zaštićen od zloupotreba, neovlaštenih pregleda i svakog oblika nepažnje koji bi mogao narušiti povjerenje pacijenata.
U tom smislu, digitalizacija zdravstva nije samo pitanje modernijeg izgleda administracije. Riječ je o načinu da se podaci učine upotrebljivijim za one kojima su potrebni, ali bez gubitka kontrole nad tim ko ih vidi i kada ih vidi. U javnosti se zato ova tema ne svodi samo na brzinu i praktičnost, nego i na povjerenje u institucije koje će takav sistem održavati.
Šta je do sada urađeno u kantonima
Kako je objavio domaći poslovni portal Akta.ba, u Kantonu Sarajevo već su razvijene pojedine digitalne usluge, među kojima su elektronske uputnice, recepti i zdravstveni kartoni. To pokazuje da se ne kreće od nule, nego da se postojeći sistemi nastoje povezati i dograditi tako da postanu korisniji i pregledniji za pacijente i zdravstvene radnike.
Takve usluge mijenjaju i svakodnevicu ustanova. Kada se dio komunikacije prebaci u elektronski oblik, smanjuje se potreba za ponovnim unošenjem istih podataka i olakšava se razmjena informacija između ordinacija, domova zdravlja i bolnica. U tome je i šira vrijednost digitalizacije: ona ne uklanja medicinski posao, ali može urediti njegov administrativni dio i skratiti vrijeme koje se troši na papirologiju.
Dodatni koraci već su zabilježeni i u drugim dijelovima zemlje. Domaći portal Akta.ba također je izvijestio o nabavkama softverskih rješenja za nadogradnju elektronskih zdravstvenih kartona u Zeničko-dobojskom kantonu, što ukazuje da se digitalna infrastruktura razvija kroz konkretne projekte, a ne samo kroz najave i planove. Takvi potezi stvaraju osnovu za širu primjenu sistema koji bi u budućnosti mogao obuhvatiti veći broj ustanova.
Za pacijente bi posebno korisni mogli biti i sigurni internetski portali putem kojih bi mogli pregledati nalaze, terapije i druge dostupne informacije bez nepotrebnih odlazaka u zdravstvene ustanove. Takvo rješenje bi, prema logici same digitalizacije, trebalo smanjiti gužve, ubrzati komunikaciju i olakšati svakodnevni kontakt s sistemom, ali samo ako je dovoljno jednostavno i ako ga prati pouzdana zaštita podataka.
Iza svih tehničkih rješenja ostaje isti cilj: da liječenje bude urednije, dostupnije i manje opterećeno papirologijom. Ako digitalni kartoni, elektronske uputnice i recepti budu povezani na način koji je i praktičan i siguran, pacijenti bi prvi mogli osjetiti razliku.
Do tada, zdravstveni sistem ostaje u fazi u kojoj se stari papirni model i novi digitalni pristup još uvijek preklapaju, dok se svaka sljedeća nadogradnja pažljivo uklapa u postojeću svakodnevicu ordinacija i bolnica.
Za mnoge pacijente i dalje će biti važno da prijelaz ne bude nagao, nego uredno vođen, jer zdravstveni sistem ne može stati dok se uvode nova rješenja. Zato će pravi test ove promjene biti u tome koliko će se digitalni alati uklopiti u praksu bez dodatnog opterećenja za ordinacije i bez zbunjivanja građana koji navike još uvijek vežu za papir, pečate i fizičke nalaze.
Ako se najavljeni koraci nastave istim tempom, pacijenti bi u narednom periodu mogli osjetiti da se dio procedure odvija brže i urednije nego ranije. A za zdravstvene radnike, u sistemu koji je dugo bio rasut po fasciklama i različitim evidencijama, svaki povezani podatak manje znači i jednu prepreku manje u poslu koji se ionako najviše oslanja na preciznost i pravovremenost.
