Bosna i Hercegovina će u noći sa subote, 24. na nedjelju, 25. oktobra 2026. godine ponovo preći na zimsko računanje vremena, a kazaljke će se u 3:00 vratiti na 2:00, čime će ta noć trajati sat duže.
Riječ je o promjeni koja se iz godine u godinu ponavlja po istom obrascu, pa je mnogi doživljavaju kao tehničku i gotovo rutinsku, iako se njen efekat osjeti daleko šire od samog prebacivanja kazaljki. U pitanju je trenutak koji mijenja dnevni ritam, jer utiče na vrijeme buđenja, odlaska na posao, školu, obroke i večernje navike, a upravo ti sitni pomaci često najviše određuju kako ljudi doživljavaju prelazak na zimski režim.
Iako se godinama govori o mogućnosti ukidanja sezonskog pomjeranja vremena, dosadašnji sistem i dalje ostaje na snazi. Zbog toga će i ove jeseni građani morati računati na jedan sat više u noći promjene, ali i na raniji zalazak sunca u satima koji slijede. Upravo taj prijelaz, iako formalno jednostavan, obično prvi osjete oni čiji je dan strogo raspoređen ili zavisi od ranog jutarnjeg polaska.
U praksi, prelazak na zimsko računanje vremena za mnoge znači da će se raspored svjetlosti odmah promijeniti. Jutra postaju svjetlija u odnosu na sat, ali večeri brže tonu u mrak, što se najprije primijeti u povratku s posla ili škole. Zato se ova promjena ne svodi samo na jedan sat na satu, nego i na osjećaj da se dan skraćuje ranije nego što su ljudi navikli tokom ljetnih mjeseci.
Kako izgleda prelazak na zimsko računanje vremena
Prema važećem sistemu, prelazak sa ljetnog na standardno, odnosno zimsko računanje vremena, odvija se posljednje nedjelje u oktobru. Za 2026. godinu to znači da će se promjena desiti 25. oktobra, tačno u trenutku kada sat pokaže 3:00 ujutro. Tada se kazaljke vraćaju na 2:00, pa se formalno dobija dodatni sat odmora ili sna.
Takav raspored nije novost, nego dio ustaljenog ritma koji se u Evropi primjenjuje godinama. U proljeće se sat pomjera unaprijed, a u jesen unazad, pa se tokom godine prolaze dvije sezonske promjene vremena. U 2026. godini ljetno računanje vremena počelo je 29. marta i završava 25. oktobra, čime se zaokružuje još jedan ciklus koji je i dalje propisan u evropskoj praksi.
Za većinu građana ova promjena se ne osjeti odmah u trenutku kada sat bude vraćen, nego tokom narednih dana, kada se tijelo i navike pokušavaju uskladiti s novim rasporedom. Neki se prilagode bez većih teškoća, dok drugima treba nekoliko dana da pronađu uobičajen ritam spavanja i buđenja. Posebno se to osjeti kod ljudi koji rano kreću na posao, rade u smjenama ili imaju striktno organizovane porodične obaveze.
Domaći izvori koji redovno podsjećaju na ovu temu ističu da je oktobarsko vraćanje sata lakše podnijeti od proljetnog pomjeranja unaprijed, jer se tada dobija jedan sat više. Ipak, i takva promjena može nakratko poremetiti svakodnevicu. Kod osjetljivijih ljudi mijenja se vrijeme odlaska na spavanje, trenutak buđenja ili osjećaj pospanosti tokom dana, pa je prelazak najčešće najvidljiviji u prvih nekoliko dana.
Šta se mijenja u svakodnevici nakon pomjeranja sata
Najveća praktična posljedica nije samo dodatni sat u noći promjene, nego činjenica da će se svjetlost tokom dana rasporediti drugačije. Sunce će, gledano po satu, izlaziti i zalaziti ranije nego prethodnog dana, pa će mnogima već u prvim večerima djelovati kao da se mrak spušta prerano. Ta promjena posebno pogađa one koji se kući vraćaju kasnije popodne i tek tada osjećaju koliko je dnevnog svjetla ostalo.
U praksi, upravo se kasni popodnevni sati prvi pokažu kao razlika koju nije moguće ignorisati. Ljudi koji završe radni dan oko 16 ili 17 sati ubrzo primijete da se povratak kući sve više odvija u mraku. Za porodice s djecom to obično znači i ranije organizovanje večere, domaćih zadataka i pripreme za naredni dan, jer se cijela večernja rutina mora uklopiti u ranije nastupanje noći.
Stručni savjeti koje prenose domaći portali o zdravlju i navikama uglavnom se svode na isto: korisno je nekoliko dana prije promjene ići na spavanje nešto ranije i ne mijenjati naglo ustaljene obrasce. Takav pristup pomaže organizmu da se postepeno navikne na novi raspored, pa se umor i privremena pospanost lakše kontrolišu. Iako većina ljudi promjenu prebrodi bez većih posljedica, osjetljiviji ipak mogu osjetiti sporiji ritam u prvim danima nakon prelaska.
Zašto se kazaljke i dalje vraćaju
Iako se već dugo govori o ukidanju sezonskog pomjeranja vremena, postojeći model i dalje funkcioniše. Evropska pravila još uvijek predviđaju ljetno i zimsko računanje vremena, a Evropska komisija je u martu 2026. objavila raspored početka i završetka ljetnog vremena i za period od 2027. do 2031. godine. Taj podatak pokazuje da sistem nije napušten i da se, bar u ovom trenutku, ne nazire brza promjena postojećeg režima.
Zbog toga građani i dalje moraju računati na isti obrasac: sat se u proljeće pomjera unaprijed, a u oktobru vraća unazad. Eventualno trajno ukidanje takve prakse zahtijevalo bi nove odluke i usklađivanje nadležnih institucija, što znači da promjena ne bi došla sama od sebe, nego kroz politički i administrativni dogovor. Dok toga nema, sezonsko računanje vremena ostaje dio svakodnevice.
Zbog toga se svake godine ponovo otvara isto praktično pitanje: da li je korist od dodatnog sata u oktobru dovoljna da opravda cijeli sistem ili bi bolji izbor bio stalni režim bez prebacivanja kazaljki. To pitanje ostaje otvoreno, ali za sada nema odluke koja bi promijenila uobičajeni ritam. Do tada, posljednji vikend u oktobru i dalje znači isto: sat ide unazad, a dani postaju osjetno kraći.
Za građane je, međutim, najvažniji podsjetnik jednostavan i praktičan: u noći sa 24. na 25. oktobar 2026. godine sat se vraća sa 3:00 na 2:00. Jedan sat sna više mnogima će dobro doći, ali će već naredna jutra i večeri pokazati da je stiglo vrijeme kraćih dana i ranijeg smrkavanja.
Sve dok se ne usvoji drugačije rješenje, jesen će i dalje dolaziti s istim ritmom. Kazaljke će se vratiti unazad, rasporedi će se nakratko prilagoditi, a ljudi će iznova osjećati kako noć ostaje duže, dok jutro po satu počinje ranije nego prethodne sedmice.
