Oglasi - Advertisement

Velika međunarodna analiza koja je obuhvatila gotovo 99 miliona vakcinisanih ljudi iz osam država potvrdila je da se nakon vakcinacije Pfizer-BioNTech, Moderne i AstraZenece mogu pojaviti veoma rijetke neželjene reakcije, ali je istovremeno pokazala da se ti nalazi moraju čitati u okviru šire slike javnog zdravlja i koristi koju vakcinacija protiv COVID-19 i dalje nosi.

Istraživanje je privuklo pažnju upravo zato što nije počivalo na uskom uzorku niti na pojedinačnim prijavama nuspojava, nego na ogromnoj bazi zdravstvenih podataka prikupljenih u Australiji, Argentini, Kanadi, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Novom Zelandu i Škotskoj. Naučnici okupljeni u mreži Global Vaccine Data Network pokušali su da vide kako se određena oboljenja pojavljuju nakon vakcinacije i koliko bi ih se moglo očekivati prema ranijim obrascima u populaciji.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Takav pristup je važan jer omogućava da se uoče sigurnosni signali koje je teško primijetiti u manjim studijama. Umjesto da se oslanjaju samo na prijavljene slučajeve, istraživači su upoređivali stvarnu učestalost pojedinih stanja sa očekivanom. Upravo zbog toga studija iz februara 2024. godine, objavljena u časopisu Vaccine i dodatno obrađena u stručnim medicinskim izvorima poput The BMJ, dobila je mnogo širi značaj od jedne obične epidemiološke provjere.

Kako je sprovedeno veliko istraživanje

Ovo nije bilo klasično kliničko ispitivanje, nego široka međunarodna provjera onoga što se dešava nakon primjene vakcina u realnim okolnostima. Naučnici su pratili 13 neuroloških, kardiovaskularnih i hematoloških stanja, tražeći odstupanja od očekivane učestalosti. Takav metod je posebno koristan kada se istražuju komplikacije koje se javljaju kod nekoliko ljudi na milion doza, jer se u manjim uzorcima lako izgube.

Podaci su prikupljeni iz deset istraživačkih centara, a međunarodna saradnja dala je radu dodatnu težinu. Studija je dostupna i u bazi PubMed, što znači da je može koristiti širi krug zdravstvenih radnika, istraživača i institucija koje prate sigurnost vakcina. Veliki broj analiziranih slučajeva omogućio je da se sigurnosni signali posmatraju preciznije nego što je to moguće u manjim lokalnim istraživanjima.

Jedan od razloga zbog kojih je ovaj rad važan jeste to što sigurnost vakcina ne prestaje da se procjenjuje nakon odobravanja. Profesor Jim Buttery, jedan od istraživača, ukazao je da se rijetki događaji često ne mogu otkriti dok vakcina ne dođe do miliona ljudi. Zato se nadzor nastavlja i nakon prvih studija, kroz velike baze podataka i dodatne analize koje mogu potvrditi ili ublažiti ranije signale.

Srčane tegobe povezane s mRNA vakcinama

Najpoznatiji dio nalaza odnosio se na mRNA vakcine kompanija Pfizer-BioNTech i Moderna. Istraživanje je potvrdilo ranije prepoznate sigurnosne signale za miokarditis, odnosno upalu srčanog mišića, i perikarditis, upalu srčane ovojnice. Oba stanja mogu izazvati bol u grudima, ubrzano lupanje srca i druge simptome zbog kojih je potrebna medicinska procjena, ali studija nije pokazala da je riječ o čestim komplikacijama. Naprotiv, riječ je o veoma rijetkim događajima koji se ne javljaju kod većine vakcinisanih.

Istraživači su naglasili da rizik nije isti za sve i da na učestalost mogu uticati dob, spol i doza vakcine. Zbog toga se rezultati moraju tumačiti pažljivo, a ne kroz pojednostavljene zaključke. Prema izvještaju The BMJ iz februara 2024. godine, međunarodna analiza je potvrdila ono što je već bilo prepoznato kao rijedak sigurnosni signal, a ne kao dokaz da su mRNA vakcine generalno nesigurne.

Upravo taj odnos između rijetkosti i ozbiljnosti jedan je od razloga zbog kojih su stručnjaci oprezni kada ovakve podatke prenose u javnost. Medicinski nalaz može biti važan, ali ne smije biti istrgnut iz konteksta. Kada se govori o milionima doza i vrlo malom broju komplikacija, svako pojednostavljivanje može stvoriti utisak da je opasnost mnogo veća nego što pokazuju podaci.

Šta je pokazala AstraZeneca analiza

Druga važna grupa nalaza odnosila se na vakcinu AstraZeneca, koja koristi virusni vektor umjesto mRNA tehnologije. Istraživači su zabilježili povećanu učestalost Guillain-Barréovog sindroma, rijetkog poremećaja u kojem imunološki sistem napada periferne nerve. Također je uočena povezanost s trombozom moždanih venskih sinusa, ozbiljnim stanjem u kojem nastaje krvni ugrušak u venskim krvnim sudovima mozga.

Originalna studija mreže Global Vaccine Data Network pokazala je da su ova stanja češća od očekivanog broja nakon prve doze AstraZenecine vakcine. Ipak, statistička povezanost sama po sebi ne znači da je vakcina uzrokovala svaki pojedinačni slučaj. To je važno razlikovati, jer je cilj ovakvih analiza da prepoznaju signal, a zatim ga dodatno provjere kroz druge izvore podataka i različite metode istraživanja.

Značaj takvog pristupa posebno je velik kod komplikacija koje su same po sebi ozbiljne, ali izuzetno rijetke. Zato je i javnozdravstveni odgovor na ovakve rezultate uvijek slojevit: potrebno je priznati nalaz, ali ga ne pretvoriti u univerzalnu tvrdnju o opasnosti. U ovom slučaju podaci govore o preciznom praćenju i stalnoj potrebi da se sigurnosni signali provjeravaju, a ne o dramatičnom preokretu u razumijevanju vakcina.

Dodatna australijska provjera rijetkih neuroloških oboljenja

Posebna australijska analiza detaljnije je proučila dva veoma rijetka upalna oboljenja centralnog nervnog sistema: akutni diseminirani encefalomijelitis, poznat kao ADEM, i transverzalni mijelitis. ADEM zahvata mozak i kičmenu moždinu, dok transverzalni mijelitis izaziva upalu dijela kičmene moždine. Oba stanja su ozbiljna, ali se javljaju rijetko, pa je za njihovo praćenje potreban veliki broj podataka i pažljivo poređenje vremenskih perioda nakon vakcinacije.

Prema toj analizi, procijenjeni dodatni rizik nakon AstraZenecine vakcine iznosio je 0,78 slučajeva ADEM-a i 1,82 slučaja transverzalnog mijelitisa na milion doza. Ta brojka sama po sebi pokazuje koliko su ovi događaji rijetki. Studija je koristila povezane zdravstvene evidencije i metodu u kojoj se porede različiti vremenski periodi kod istih osoba, što je dodatno učvrstilo nalaze iz međunarodne analize i dalo im precizniji okvir.

U takvim istraživanjima najvažnije je razlikovati signal od tvrdnje. Signal znači da nešto treba detaljnije pratiti; tvrdnja bi značila da je uzrok već potvrđen. Naučnici su, međutim, ovdje ostali na oprezu i upravo zbog toga su rezultati vrijedni povjerenja u stručnom smislu. Oni ne nude pojednostavljenu poruku, nego podsjećaju da se sigurnost vakcina prati dugoročno i kroz više slojeva provjere.

Australijska novinska agencija AAP analizirala je tvrdnje koje su se pojavile nakon objave studije i razgovarala s istraživačima, uključujući profesora Butteryja. Takav medijski i stručni nadzor važan je jer pomaže da se rezultati ne koriste selektivno. U ovom slučaju, provjere su pokazale da nalazi o rijetkim nuspojavama ne potvrđuju tvrdnje o masovnoj štetnosti vakcina.

Za stručnjake ostaje presudno isto pitanje koje se postavlja od početka pandemije: kako istovremeno čuvati javno povjerenje i precizno govoriti o rizicima. Ovakva istraživanja upravo tome služe. Ona ne brišu rijetke neželjene reakcije, ali ih stavljaju u okvir u kojem se jasno vidi da su ozbiljne komplikacije izuzetno neobične, dok su koristi zaštite od teških oblika COVID-19 i dalje ključne za procjenu svake vakcine.