Od 1. januara 2027. godine žene u Federaciji BiH ulaze u novu fazu pravila o izuzetnoj prijevremenoj starosnoj penziji, jer će za ostvarivanje tog prava biti potrebno najmanje 60 godina života i 35 godina staža osiguranja. To znači da se uslovi ponovo pomjeraju za šest mjeseci u odnosu na 2026. godinu, a uz to ostaje na snazi i trajno umanjenje penzije za one koje odluče završiti radni vijek prije navršenih 65 godina.
Za mnoge žene koje se približavaju kraju radnog vijeka, ovo nije samo administrativno pitanje nego i odluka koja direktno utiče na kućni budžet. Prijevremeni odlazak u penziju može značiti više slobodnog vremena i raniji prestanak radnih obaveza, ali istovremeno nosi finansijsku cijenu koja ostaje trajna. Upravo zbog toga je važno razumjeti ne samo kada se pravo stiče, nego i kako se penzija obračunava.
Promjene koje stupaju na snagu nisu nastale iznenada. One su dio prijelaznog perioda koji je predviđen Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, donesenim 2018. godine. Tim propisom je unaprijed određeno da se uslovi za izuzetnu prijevremenu starosnu penziju postepeno pooštravaju iz godine u godinu, kako bi se sistem prilagodio bez naglih rezova za osiguranike koji su već godinama u radnom odnosu.
Prema rasporedu koji je već utvrđen zakonom, tokom 2026. godine žene mogu ostvariti pravo na ovaj oblik penzionisanja ako imaju najmanje 59 godina i šest mjeseci života te 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja. Već od naredne godine oba uslova rastu za još šest mjeseci. Takvo rješenje pokazuje da se ne radi o novoj odluci donesnoj preko noći, nego o unaprijed postavljenom sistemu koji se realizira u fazama.
Kako izgleda prijelazni period do 2036. godine
Prijelazni period za žene neće trajati samo nekoliko godina, nego cijelu deceniju, sve do 2036. godine. Svaka nova godina donosi povećanje uslova za po pola godine, što znači da se prag za odlazak u izuzetnu prijevremenu starosnu penziju pomjera postepeno i predvidivo. Posljednja godina u kojoj će žene moći koristiti ovo pravo, prema važećem zakonskom rasporedu, bit će 2036.
Tada će za ostvarivanje prava biti potrebno najmanje 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Nakon isteka tog perioda više neće biti predviđen isti poseban oblik prijevremenog penzionisanja za žene. Za muškarce se ovaj prijelazni period završava ranije, odnosno krajem 2026. godine, kada im za posljednju godinu primjene tog prava trebaju najmanje 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Ovakav raspored posebno je važan za one koji već sada razmišljaju o datumu odlaska u penziju. Razlika od nekoliko mjeseci može promijeniti uslove pod kojima se pravo stiče, a u praksi može odrediti i da li će osoba biti u grupi koja pravo ostvaruje prije ili kasnije. Zato je provjera staža i godine rođenja jedan od prvih koraka prije donošenja konačne odluke.
Važno je i to da se ove promjene ne odnose na redovnu starosnu penziju na isti način. Mnogi građani i građanke često miješaju uslove za redovno i izuzetno prijevremeno penzionisanje, iako zakon ta dva modela tretira odvojeno. Upravo tu nastaje prostor za pogrešno planiranje, naročito kada se odluka donosi na osnovu nepotpunih informacija ili usmenih savjeta bez provjere dokumentacije.
Koliko se penzija umanjuje pri ranijem odlasku
Najvažniji finansijski detalj u cijeloj priči jeste trajno umanjenje penzije za one koji je ostvaruju prije navršenih 65 godina života. Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH, za svaki mjesec ranijeg odlaska u izuzetnu prijevremenu starosnu penziju obračunava se umanjenje od 0,333333 posto. Na godišnjem nivou to znači približno četiri posto manje za svaku godinu ranijeg penzionisanja.
Ako se neko penzioniše sa 60 godina, dakle pet godina prije navršenih 65, iznos penzije može biti umanjen za približno 20 posto. To umanjenje nije privremeno i ne prestaje kada korisnica kasnije napuni 65 godina. Zbog toga je raniji odlazak u penziju odluka koja se ne bi trebala donositi samo na osnovu trenutne želje da se napusti posao, nego i na osnovu dugoročne finansijske slike.

U praktičnom smislu, iako je primjer od 1.000 KM samo ilustracija, on dobro pokazuje šta znači trajno umanjenje. Ako bi penzija prije obračuna iznosila 1.000 KM, smanjenje od 20 posto značilo bi 800 KM mjesečno. Stvarni iznos, naravno, zavisi od individualnog obračuna, ostvarenog staža, vrijednosti bodova i drugih zakonskih pravila koja se primjenjuju na konkretnog osiguranika.
Zbog takvih posljedica nije nevažno ni kako se gleda na godine nakon 65. Ako neko nastavi raditi i pravo na starosnu penziju stekne kasnije, zakon predviđa i povoljniji obračun. Za svaki mjesec kasnijeg odlaska u penziju u tom slučaju se primjenjuje uvećanje od 0,166666 posto, odnosno približno dva posto za godinu dana. To pokazuje da datum penzionisanja nije samo formalnost, nego finansijska odluka koja može imati dugoročan efekat.
Redovna starosna penzija i nova pravila o usklađivanju
Za razliku od izuzetne prijevremene penzije, uslovi za redovnu starosnu penziju ostaju drugačije postavljeni. Prema općim pravilima, pravo je moguće ostvariti sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Druga mogućnost je 65 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža, dok se pravo može steći i sa 40 godina staža osiguranja, bez obzira na godine života. Ova pravila važe i za žene i za muškarce.
U isto vrijeme, od 2026. godine primjenjuju se i izmijenjena pravila o usklađivanju penzija u Federaciji BiH. Jedna od glavnih novina jeste da se penzije usklađuju dva puta godišnje, 1. januara i 1. jula, prema formuli koja uzima u obzir kretanje potrošačkih cijena i bruto plata. Time je promijenjen raniji model redovnog usklađivanja, a cilj je da se primanja bolje povežu s ekonomskim pokazateljima.
Izmjene se odnose i na način određivanja najnižih penzija za nove korisnike, uz uvažavanje dužine ostvarenog staža. Za osobe koje imaju 35 ili više, a manje od 40 godina penzijskog staža, propisan je minimalni iznos vezan za prosječnu penziju iz decembra prethodne godine, i to na nivou od 85 posto tog prosjeka. Ipak, takva pravila ne znače da će svaki korisnik imati isti obračun, jer konačan iznos i dalje zavisi od niza individualnih podataka i zakonskih parametara.
Za mnoge žene koje razmišljaju o odlasku iz svijeta rada, pitanje penzije nije samo zakonsko nego i životno. Troškovi hrane, režija, lijekova i drugih osnovnih potreba često zahtijevaju precizno planiranje, a svako trajno umanjenje primanja može imati vidljive posljedice na svakodnevicu. Zato je korisno ranije prikupiti dokumentaciju, provjeriti sve evidentirane periode osiguranja i informisati se kod Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Kako se bliži 2027. godina, dio osiguranica morat će preispitati planove koje su možda već napravile za odlazak u penziju. Nova granica za izuzetnu prijevremenu starosnu penziju nije samo još jedna brojka u zakonu, nego prag koji mijenja i tempo i cijenu izlaska iz radnog odnosa. Upravo tu će mnoge odluke biti donesene tiho, daleko od javnosti, ali s posljedicama koje će se osjećati godinama.







