Ospice: Ponovni izazov za javno zdravlje
Ospice su, nekada u prošlosti, predstavljale jednu od najopasnijih zaraznih bolesti, uzrokujući brojne smrtne slučajeve širom svijeta. Ova bolest, koja uzrokuje virus ospica, bila je glavni uzrok smrtnosti među djecom i mladima, a njeni simptomi uključuju visoku temperaturu, osip i razne komplikacije koje su mogle biti opasne po život. U posljednjim decenijama, međutim, zahvaljujući naporima u cijepljenju, broj zaraženih i umrlih drastično je opao. Nažalost, zdravstveni stručnjaci danas se suočavaju s novim izazovima jer se javlja zabrinjavajući trend porasta broja oboljelih, posebno u Europi i Srednjoj Aziji.
Prema najnovijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), zabilježen je skok od čak 47 posto u broju slučajeva ospica tokom 2024. godine. Ovaj porast se može pripisati smanjenju stope cijepljenja, što stvara uslove za ponovno širenje virusa. Ospice su među najzaraznijim virusima, i vrlo lako se šire među populacijom koja nije adekvatno imunizovana. Na primjer, u nekim zemljama koje su nekada imale visoke stope vakcinacije, kao što su Francuska i Italija, sada se suočavaju s epidemijama, što ukazuje na opasnost koju nosi opuštanje u pristupu imunizaciji.
Iako su postignuća u borbi protiv ospica u 21. stoljeću bila značajna, 2024. godina donosi porast broja smrtnih slučajeva. Procjenjuje se da je oko 95.000 ljudi umrlo od ospica u prošloj godini, pri čemu su većinu žrtava činila djeca mlađa od pet godina. Ovaj broj, iako manji od 780.000 smrtnih slučajeva koji su zabilježeni 2000. godine, i dalje predstavlja ozbiljan problem. Svaka smrt uzrokovana ovim bolestima je neprihvatljiva, s obzirom na to da se ospice mogu spriječiti efikasnim i jeftinim cjepivima. Ove statistike naglašavaju hitnu potrebu za jačanjem imunizacijskih programa i ponovnim angažovanjem zajednica na važnosti vakcinacije.
Najveći nedostatak imunizacije pogađa zemlje u Africi i istočnom Mediteranu. Prošle godine, više od 30 miliona djece ostalo je nedovoljno zaštićeno od ospica, što predstavlja ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju. Zdravstveni zvaničnici upozoravaju da ospice često budu prva bolest koja se ponovno pojavljuje kada padnu stope cijepljenja, što jasno ukazuje na ozbiljne probleme unutar zdravstvenih sistema i programa imunizacije u brojnim dijelovima svijeta. Na primjer, zemlje poput Nigerije i Jemena suočavaju se s velikim izazovima zbog političkih nestabilnosti i sukoba, što otežava distribuciju vakcina i dosezanje ciljanih populacija.
Komplikacije uzrokovane ospicama mogu biti vrlo ozbiljne, posebno kod djece koja prežive bolest. Ove komplikacije uključuju upalu pluća, sljepoću, pa čak i encefalitis, što može dovesti do oticanja mozga. Čak i kada se osoba oporavi, rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema ostaje visok, što dodatno naglašava važnost prevencije kroz cijepljenje. Nažalost, mnogi roditelji, zbog dezinformacija i strahova o vakcinama, odlučuju se ne vakcinisati svoju djecu, što dodatno povećava rizik od izbijanja epidemija i ozbiljnih zdravstvenih posljedica za populaciju.
Simptomi i tok bolesti
Simptomi ospica obično se javljaju u nekoliko faza. U početnoj fazi, bolest se može manifestirati sličnim simptomima prehlade, uključujući visoku temperaturu (često iznad 39°C), kašalj, curenje nosa, crvene oči i osjetljivost na svjetlo. Dodatni simptom, koji se često javlja nekoliko dana prije pojave osipa, su Koplikove pjege – male bijele tačkice s plavkastim centrom koje se pojavljuju unutar sluznice obraza. Ovi simptomi obično traju 1–4 dana, nakon čega slijedi pojava osipa. Osip se obično počinje na licu, oko ušiju i linije kose, te se postepeno širi prema vratu, trupu, rukama i nogama.
Kako osip napreduje, može se spojiti u veće plohe, a temperatura tijela obično raste. Osip traje 5–6 dana, nakon čega počinje blijediti u istom redoslijedu kojim se pojavio. Osim ovih tipičnih simptoma, oboljeli često osjećaju umor, iscrpljenost, gubitak apetita i uvećane limfne čvorove. U slučaju da osoba razvije visoku temperaturu koja ne opada, teškoće u disanju, pospanost ili konfuziju, hitno je potrebno potražiti liječničku pomoć. Također, znakovi dehidracije ili osip kod trudnica, beba ili osoba sa oslabljenim imunitetom zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju.
Važnost cijepljenja
WHO naglašava ključnu važnost cijepljenja u borbi protiv širenja ospica. Kako bi se virus kontrolirao, najmanje 95 posto populacije mora biti imunizirano. Ovaj postotak omogućava kolektivnu zaštitu i sprečava izbijanje epidemija. Iako je smanjenje broja smrtnih slučajeva indikativno za uspjeh imunizacije, WHO upozorava da opuštanje u pristupu cijepljenju može imati ozbiljne posljedice za javno zdravstvo. U nekim zemljama, kao što su Srbija i Hrvatska, cijepljenje protiv ospica je obavezno, ali i dalje se susreću s izazovima u postizanju visokih stopa vakcinacije zbog različitih društvenih i kulturnih faktora.
U svjetlu trenutne situacije, neophodno je da se društvo, zdravstveni radnici i vlade zajednički mobiliziraju kako bi se povećala svijest o važnosti cijepljenja i osigurala dostupnost vakcina za sve. Prevencija ostaje najbolji način da se zaštitimo od ospica i osiguramo zdravije sutra za sve generacije. Organizovanje edukativnih kampanja, radionica i informativnih sastanaka može pomoći u razbijanju mitova i dezinformacija o vakcinama, čime se dodatno potiče roditelje da donesu ispravnu odluku u vezi sa cijepljenjem svoje djece.
