Oglasi - Advertisement

Najveća međunarodna analiza sigurnosti vakcina protiv COVID-19, obuhvatila je gotovo 100 miliona vakcinisanih ljudi iz osam zemalja i ponovo skrenula pažnju na veoma rijetke neželjene reakcije nakon imunizacije Pfizer-BioNTech, Moderne i AstraZenece. Iako su istraživači potvrdili određene sigurnosne signale, posebno one vezane za srce, krvne sudove i nervni sistem, naglasili su da takvi nalazi ne znače automatski i direktnu uzročno-posljedičnu vezu.

Riječ je o jednom od najopsežnijih projekata te vrste, u kojem su naučnici pratili zdravstvene podatke 99.068.901 vakcinisane osobe. Umjesto oslanjanja samo na prijave sumnjivih nuspojava, analizirali su koliko se određena oboljenja pojavljuju nakon vakcinacije u odnosu na broj slučajeva koji bi se statistički mogao očekivati u općoj populaciji.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Takav pristup je važan jer se neke komplikacije mogu prepoznati tek kada se vakcina primijeni na milionima ljudi. U ranijim kliničkim ispitivanjima rijetki događaji jednostavno nisu mogli biti uočeni s dovoljnom jasnoćom, pa su ovakve naknadne analize ključne za razumijevanje stvarnog sigurnosnog profila vakcina.

Podaci iz osam zemalja i 13 pažljivo odabranih stanja

Studiju je vodila međunarodna mreža Global Vaccine Data Network, a rezultati su objavljeni u februaru 2024. godine u naučnom časopisu Vaccine. U analizi su korišteni podaci iz Australije, Argentine, Kanade, Danske, Finske, Francuske, Novog Zelanda i Škotske, a u radu je učestvovalo deset istraživačkih centara.

Istraživači su pratili 13 posebno odabranih zdravstvenih stanja povezanih sa srcem, krvnim sudovima, krvlju i nervnim sistemom. Posebna pažnja bila je posvećena poremećajima koji su ranije već bili predmet sigurnosnih provjera, ali i onima za koje su novi podaci mogli pokazati da zahtijevaju dodatni oprez i stalni nadzor.

Umjesto jednostavnog brojenja prijava, naučnici su upoređivali opažene i očekivane slučajeve. Time se dobija preciznija slika o tome da li je neka reakcija češća nego što bi se moglo očekivati na osnovu ranijih statistika. Upravo zato je broj uključenih osoba imao presudnu važnost: što je uzorak veći, to su šanse da se prepoznaju i izuzetno rijetki događaji veće.

Pfizer i Moderna: potvrđeni rijetki signali za srce

Jedan od najvažnijih nalaza odnosio se na mRNA vakcine Pfizer-BioNTech i Moderna. Istraživanje je potvrdilo ranije prepoznate sigurnosne signale za miokarditis i perikarditis, odnosno upalu srčanog mišića i upalu srčane ovojnice. Oba stanja mogu izazvati simptome poput bola u grudima, lupanja srca ili otežanog disanja.

Važno je, međutim, zadržati širu sliku. Takve komplikacije su i dalje rijetke, a njihova učestalost zavisi od više faktora, uključujući dob, spol, vrstu vakcine i broj primljene doze. Drugim riječima, čak i kada se u statistici pojavi veći broj slučajeva u određenom periodu, to ne znači da je ukupni apsolutni rizik visok.

Istraživači su posebno upozorili da vremenska blizina vakcinacije i pojave simptoma sama po sebi nije dovoljna da bi se dokazalo da je vakcina uzrok svakog pojedinačnog slučaja. Kod velikih populacija nužno je razdvojiti ono što je statistički uočeno od onoga što je medicinski potvrđeno kao direktna posljedica.

AstraZeneca i rijetki neurološki i vaskularni poremećaji

Kod vakcine AstraZeneca istraživači su zabilježili povećanu učestalost Guillain-Barréovog sindroma nakon prve doze. To je rijedak neurološki poremećaj kod kojeg imunološki sistem napada periferne nerve, a simptomi mogu uključivati trnjenje, slabost mišića i probleme s kretanjem. U težim slučajevima potreban je bolnički tretman.

Studija je potvrdila i sigurnosni signal za trombozu moždanih venskih sinusa, što znači stvaranje krvnog ugruška u venskim krvnim sudovima mozga. Ova vrsta komplikacije nije isto što i uobičajeni oblici tromboze, zbog čega zahtijeva posebnu medicinsku procjenu i drugačiji klinički pristup.

I ovdje su autori inzistirali na istoj poruci: riječ je o rijetkim događajima. Njihovo prepoznavanje ne služi izazivanju straha, nego boljem razumijevanju sigurnosnog profila vakcina i preciznijem usmjeravanju preporuka prema različitim grupama stanovništva.

Australijska dopuna: dvije bolesti koje su dodatno analizirane

Posebno odvojena analiza provedena u Australiji detaljnije je ispitala akutni diseminirani encefalomijelitis, poznat kao ADEM, i transverzalni mijelitis. ADEM je rijetko upalno oboljenje centralnog nervnog sistema, dok transverzalni mijelitis zahvata kičmenu moždinu i može dovesti do različitih neuroloških smetnji.

Istraživači su analizirali povezane zdravstvene evidencije i upoređivali periode različitog rizika kod istih osoba. Za AstraZenecinu vakcinu procijenjen je veoma mali apsolutni dodatni rizik: približno 0,78 slučajeva ADEM-a i 1,82 slučaja transverzalnog mijelitisa na milion primijenjenih doza. Ti brojevi ne predstavljaju ukupan broj oboljelih, nego procjenu dodatnog rizika povezanog s vakcinacijom u posmatranim podacima.

Ovakvi podaci za zdravstvene institucije imaju praktičnu vrijednost. Oni pomažu da se bolje razumije kada je potreban dodatni oprez, kako se usmjerava praćenje nakon vakcinacije i na koji način se oblikuju preporuke za pojedine populacije, posebno kada su u pitanju vrlo rijetka stanja koja se ne mogu lako uočiti u ranijim fazama testiranja.

U cijelom istraživanju ostaje ista poruka: statistički signal nije isto što i dokaz da je vakcina izazvala svaki pojedinačni slučaj. Naučni nadzor je, međutim, upravo zato važan — jer omogućava da se i nakon odobrenja lijekova i vakcina nastavi sistematsko praćenje njihovog učinka u stvarnim uslovima.

Profesor Jim Buttery, jedan od istraživača uključenih u međunarodni projekat, ranije je naglašavao značaj velikih baza podataka za prepoznavanje rijetkih neželjenih događaja. Upravo takav nadzor omogućava da se, kada se vakcina koristi na širokoj populaciji, identifikuju komplikacije koje su previše rijetke da bi bile jasno vidljive u početnim studijama.

Za ljude koji su vakcinisani, ova istraživanja prvenstveno znače jednu stvar: ozbiljni neželjeni događaji postoje, ali su rijetki, a njihovo rano prepoznavanje pomaže medicini da bude preciznija i opreznija. Ako se nakon vakcinacije pojave bol u grudima, izraženo otežano disanje, jaka ili neuobičajena glavobolja, nova slabost mišića ili drugi ozbiljni simptomi, potreban je pregled zdravstvenog radnika, jer takvi znaci mogu imati različite uzroke i ne smiju se samostalno tumačiti bez stručne procjene.